Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić mogao bi predložiti Miloša Vučevića, predsjednika Srpske napredne stranke, kao novog mandatara za sastav Vlade. U pitanju je aktuelni ministar odbrane i formalno najmoćniji čovek SNS, barem gledajući njegovu poziciju u stranci (neformalno je Vučić).
Vučević je godinama bio bitan šaraf naprednjačke vlasti, a i poslije izbora 2022. godine bilo je najava da bi upravo on mogao zamijeni premijerku Anu Brnabić na polovini njenog mandata.
Ta Vlada je unaprijed bila oročena, ali je zbog vanrednih izbora 17. decembra 2023. godine izostala najavljena rokada Brnabić-Vučević. U međuvremenu, Vučević je ojačao svoju poziciju u partiji, vodio je jedan od najznačajnih resora u državi, pa bi konačno mogao postati i premijer.
Drugi kandidat mogao bi biti dugogodišnji ministar finansija Siniša Mali.
Kao i Vučević, i Mali se nakon izbora 2022. godine pominjao kao kandidat za mandatara, ali je to Vučić tada demantirao.
"Napisali su da će to biti Siniša Mali. To je objavio jedan član Vlade koji je mislio da bi on sam trebao biti predsjednik Vlade, jer je u Siniši Malom vidio najveću konkurenciju", rekao je Vučić 2022. godine.
Ipak, tada je ostavio mogućnost da Mali zauzme premijersku fotelju u budućnosti.
"Recimo, Siniša Mali je obavio odličan posao, može biti dobar premijer za četiri godine, u nekoj budućoj Vladi ako se bude i dalje pokazivao, dokazivao, radio vrijedno i dodatno se uozbiljio", poručio je tada Vučić.
Od tada su krenula intenzivnija obraćanja i druženja Vučića i Malog. Zajednička putovanja, pravljenje i degustacija sendviča s parizerom u zgradi Predsjedništva, pjevanje pjesme opoziciji nakon izbora… I sve se više čini da je Mali u međuvremenu po Vučićevi standardima "sazrio" za premijera.
Naravno, uvijek postoji mogućnost da se u međuvremenu pojavi neki novi kandidat, ali su za sad za takav epilog male šanse. Ukoliko se uzmu u obzir parametri poput stranačke aktivnosti i lojalnosti predsjedniku države.
Kako je Nova.rs ranije pisala, tri su razloga zbog kojih se Vučiću žuri da formira novu Vladu.
Prvi je da bi se "slegla" prašina zbog izbornog inženjeringa i velikog broja neregularnosti na izborima 17. decembra.
Posmatrači iz zapadnih zemalja već su ocijenili da je izborni proces u Srbiji obilježio veliki broj nepravilnosti. Pojedini predstavnici zapadnih zemalja potvrdili su da nikada ničemu sličnom nisu prisustvovali, iako srbijanske vlasti negiraju tačnost njihovih tvrdnji.
Dio razloga da se brzo formira Vlada jeste i želja vrha Srbije da međunarodna zajednica ne posvećuje previše pažnje izborima. Prije svega se misli na finalni izvještaj ODIHR-a.
Konačno, u izbor nove Vlade u ovako kratkom roku ide se i zbog ubrzanja dijaloga Beograda i Prištine. Zapadni partneri očekuju napredak u dijalogu dvije strane, što je bilo u drugom planu zbog izbora u Srbiji.
