Nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Nišu najavio mogućnost uklanjanja takozvanog Čacijenda do kraja godine, u javnosti se otvorilo pitanje šta stoji iza te odluke.
Da li je ovo znak da je Vučić učvrstio svoju vlast i da se više ne boji protesta kao što je bio u vrijeme šatorskog naselja, ili je to rezultat neuspješnog sastanka u Briselu .
Šta je Ćaciland i ko se tamo okuplja?
Podsjetimo, već više od pola godine prostor ispred parlamenta u Beogradu zauzimaju šatori. Kamp, javnosti poznat pod nadimkom Ćcilend, prvobitno se nalazio u Pionirskom parku i predstavljen je kao izraz protesta od strane kontrastnih studenata koji "samo žele učiti", kako je glasio slogan.
Međutim, zahtjevi koji su doveli do kampa danas su gotovo zaboravljeni, a ljudi okupljeni od samog početka nisu bili samo studenti. Vremenom se kamp proširio na plato ispred Narodne skupštine, šatori su i na putu, a svrha ovog "naselja" je sve nejasnija, osim da bude svojevrsna kontra-tvrđava studentskim protestima.
Studentski protesti traju već godinu dana zbog tragične smrti 16 ljudi u Novom Sadu. Nerežimski mediji su više puta ukazivali na to da se na Ćacilandu okupljaju huligani i nasilnici u službi Vučićevog režima.
Opozicija skeptična prema Vučićevim najavama
Predstavnik Zeleno-ljevičarskog fronta Robert Kozma rekao je da ne vjeruje Aleksandru Vučiću, naglasivši da ovo nije prvi put da se čuju takve najave.
"S jedne strane, želi poslati poruku Evropskoj uniji da je razumio kritike i da će smijeniti Ćacilenda. Također, s vremena na vrijeme šalje poruku da se moramo vratiti institucionalnom okviru, poziva na dijalog itd. Lično mislim da, osim ako ne bude prisiljen, nikada ga neće ukloniti. Na nama je da natjeramo da se to šatorsko naselje ukloni i da dođemo do izbora", rekao je Kozma.
On povezuje ovu najavu sa sinoćnjim sastankom sa Ursulom von der Leyen i Antoniom Costom u Briselu , koji opisuje kao "potpunu katastrofu". Ana Jakovljević, zastupnica iz Narodnog pokreta Srbije, slaže se.
"Naša politika četiri stolice je propala"
"Naša vanjska politika sa četiri stolice je propala. Vučić sada nema kome da se obrati. Kao ekonomija, oslanjamo se na EU i, htio on to ili ne, on se mora okrenuti EU."
A poruka od maja, otkako je Marta Kos preuzela dužnost komesarke za proširenje, jeste da se traže suštinske reforme“, navela je Jakovljević. Ona smatra da je Vučić pokušao da koristi svoje uobičajene manipulacije u Briselu, ali da su poruke iz EU sada jasne - ne žele formalno ispunjavanje uslova, već će se gledati konkretni rezultati.
Međutim, dodaje da to ne znači da Vučić pada s vlasti. "On ima poluge moći kod sebe i neće ih lako pustiti, ali moramo se boriti i vršiti pritisak sa svih strana", rekla je.
Kako interpretirati poruke iz Evrope?
Na pitanje kako shvata poruku Von der Leyen i Košte da "ostaju posvećeni tome da vide demokratsku Srbiju u Evropskoj uniji", Kozma odgovara da je to podrška građanima Srbije u njihovoj borbi za demokratiju.
„S druge strane, to vidim kao poruku Vučiću, 'nisi sada demokratska država, kada neko drugi uspostavi demokratsku državu, nastavit ćemo pregovore o pridruživanju'“, smatra on.
Po njegovom mišljenju, Evropa više ne vjeruje da se ova vlada može poboljšati, osim u geopolitičkom smislu rješavanja odnosa s Rusijom. Kozma je također primijetio promjenu tona, podsjećajući da se prošle godine Von der Leyen obraćala Vučiću sa "dragi Aleksandre", dok je sada "vidljiv jaz" između njih.
Misija Evropskog parlamenta u Srbiji
Kozma ističe da je istog dana kada se Vučić sastao s predsjednikom Evropske komisije, Evropski parlament najavio dolazak misije za utvrđivanje činjenica o represiji u Srbiji. Ana Jakovljević objašnjava da će misija EP-a biti u Srbiji od 24. do 26. januara i da planiraju susret s "najširim mogućim frontom pobunjenih građana".
Na pitanje šta novo misija može utvrditi, s obzirom na detaljnu rezoluciju EP-a, Jakovljević kaže da je drugačije kada možete razgovarati s ljudima na terenu. Kozma dodaje da se od rezolucije dogodilo mnogo toga, uključujući i napad na ekipu N1 kod Ćacilanda.
"Vjerujem da će ova misija htjeti razgovarati i s predstavnicima vlade, institucija, civilnog društva i opozicije. Ako vlada odbije razgovor ili im omogući posjetu, na primjer, uhapšenim građanima i studentima, to je dovoljno da Evropski parlament zaključi da vlada ne želi da se utvrdi istina", rekao je.
Moguće posljedice misije
Govoreći o konkretnim posljedicama, Jakovljević je podsjetila na šest koraka o kojima se raspravljalo u Strazburu. "Jedan od njih su sankcije za vladine službenike koji krše vladavinu prava - dakle, ne za građane Srbije, to niko nije tražio", istakla je.
Kozma je dodao da je potrebno ispitati kako se troše sredstva Evropske unije. "Da li je dio tih sredstava korišten za njihove koruptivne radnje? I to je ono što zapravo dotiče suštinu problema, a to je ovaj korumpirani režim koji opstaje na korupciji i uništavanju naših institucija", zaključio je.
