Na Sudu BiH suđenje petorici optuženih za zločine u prijedorskom selu Briševo počinjene u julu 1992. počet će 22. maja, kada će biti saslušan i prvi svjedok. Veljko Brajić, Slobodan Taranjac, Ranko Kaurin, Branko Dženopoljac i Draško Topić optuženi su za zločin protiv čovječnosti počinjen u okviru širokog i sistematskog napada.
Na statusnoj konferenciji dogovorena su proceduralna pitanja za provođenje dokaza. Predsjedavajući Vijeća Braco Stupar rekao je da je predložen veliki broj svjedoka, njih 143, i oko 300 materijalnih dokaza.
Tužilac Izet Odobašić rekao je da će revidirati listu i smanjiti broj svjedoka. Naveo je da je značajan broj svjedoka nastanjen u Hrvatskoj, a da su neki u instranstvu, te da će nastojati da oni budu saslušani u Sudu BiH.
Tužilac je dodao da je nakon potvrđivanja optužnice dobio iskaze još pet svjedoka iz Hrvatske, koji ranije nisu saslušani zbog štrajka sudskih službenika u susjednoj zemlji. Odbranama je ostavljen rok od 15 dana da se izjasne o prijedlogu utvrđenih činjenica koji je podnijelo Tužilaštvo. Brajić i ostali su optuženi da su krajem jula 1992. planirali i učestvovali u topovskom i pješadijskom napadu na Briševo i okolna mjesta, nastanjena uglavnom stanovništvom hrvatske nacionalnosti.
Optužnica za zločine kod Prijedora: Pobili su više od 60 civila, najmlađa žrtva je imala 16 godina
Kako se navodi u optužnici, u napadu je za samo nekoliko sati ubijena najmanje 61 žrtva, starosti od 16 do 81 godinu. U napadu su tri osobe nestale, a počinjena su i silovanja, dok je više desetina osoba odvedeno u logore. Brajić je optužen u svojstvu načelnika Štaba Šeste sanske brigade, Taranjac kao predsjednik Kriznog štaba Ljubije i de fakto komandant Teritorijalne odbrane Ljubija, Kaurin kao vršilac dužnosti i de fakto komandant Trećeg bataljona, a Dženopoljac kao komandant Devetog bataljona Šeste sanske brigade. Prema optužnici, Topić je bio pripadnik neidentifikovane naoružane formacije.
Pokolj u Briševu je bio je ratni zločin počinjen 24. i 25. jula 1992. godine. Počinili su ga srpski vojnici nad Hrvatima iz sela Briševa u župi Stara Rijeka, četiri km južno od Prijedora. U selu u kojem je živjelo nešto manje od 400 stanovnika, mahom Hrvata, pobijeno je na svirepe načine tvrdi se 67 hrvatskih mještana; napadači su dodatno silovali pretežni broj mlađih žena i djevojaka.
Miroljubljivo i popustljivo držanje domaćih Hrvata nije pomoglo. Brigade iz sastava "Banjalučkog korpusa Srpske vojske", 5. kozaračke brigada iz Prijedora i 6. krajiška brigada iz Sanskog Mosta, uz pomoć stanovitog broja Srba iz susjednih sela su 24. i 25. srpnja, nakon vatrene pripreme topništvom i minobacačima, a potom su ušle u sela Briševo, Raljaš i Muštanica.
Pola miliona maraka od Vlade RS-a kao pomoć porodicama optuženih za ratne zločine
Preživjeli mještani svjedoče da su srpski napadači žrtve tukli do iznemoglosti, noževima im presijecali tetive na rukama i nogama, rezali im komade mesa s tijela, ubadali noževima, rezali, odsijecali noseve, uši, spolne organe, parali trbuhe, lomili rebra, klali ih, ubijali ih drvenim toljagama i krampovima. U mnogo slučajeva, Srbi su primoravali majke, supruge i djecu da promatraju brutalnosti nad muškarcima. Gotovo sve mlađe žene i djevojke su silovane. O 370 Hrvata koji su živjeli u briševu 1991. godine, njihov broj je na popisu 2013. godine opao na samo četiri stanovnika.
Pred sudom u BiH je za zločin bio okrivljen Mićo Praštalo je, kao jedan od zapovjednika srpskih postrojbi koje su izvršilo pokolje. Nakon podizanja optužbe, pronađen je u decembru 2018. godine mrtav u svom selu Praštali , prema ocjeni policije, riječ je o samoubojstvu vatrenim oružjem.
