Nekadašnje oaze igre i smijeha zamijenile su zgrade i smog, dok Sarajevo postaje simbol zagađenja, a građani se bore s posljedicama nezdravog života u urbanom okruženju.
Sarajevska zima, magla i smog. Slika koja se urezala u pamćenje onih koji su odrasli u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Dani djetinjstva provodili su se u toplim vunenim šalimama, koje su štitile od hladnog zraka i zagađenja. Danas, više nego ikad, na ulicama Sarajeva vlada maglovita i zagađena atmosfera, a ljudi se ne štite šalovima, već zaštitnim maskama. Smog je postao stalni pratilac, a udahnut zrak – pravi izazov.
Iako su prošla četiri desetljeća, situacija se nije mnogo promijenila. Nekadašnji urbani pejzaž grada bio je drugačiji. Sarajevo je bilo smješteno u kotlini, ali prirodne barijere poput šuma štitile su grad i njegove stanovnike. Danas, šuma je nestala, a gotovo svaka porodica posjeduje automobil. To je dovelo do masovne izgradnje zgrada, a Sarajevo se doslovno guši u betonskim džunglama. Prostor koji je nekoć bio ispunjen vrtovima, parkinzima i igralištima, danas je zauzet zgradama i betonskim blokovima. Mjesta na kojima su djeca nekad odrastala, bila su puna smijeha, igre i zvukova gitara. Danas, ti isti prostori su pusti, a komšije traže mir, bez ikakvih smetnji.
Nekada su peći na drva grijale sarajevske domove, a dim iz dimnjaka bio je znak života. Danas, u većini kuća, grijanje je modernizirano na struju, pelete ili plin. Ipak, zagađenje zraka nije nestalo. Automobili koji ostavljaju otrovni trag i neplanirana gradnja, koja je uništila zelene površine, samo su neki od faktora koji pogoršavaju situaciju. A tu je i loša kvaliteta ogreva, koji ljudi često spaljuju u pećima jer su cijene energenata previsoke, a plaće i penzije ne pokrivaju osnovne životne potrebe.
Još jedan problem koji se nameće je nepravilno zbrinjavanje otpada. Kontejneri su često prenatrpani, a smeće ostaje na ulicama, stvarajući dodatnu prijetnju zdravlju stanovnika. Sarajevo, koje je nekada bilo simbol ugodnog života, postalo je simbol zagađenosti. Grad se mora probuditi i poduzeti konkretne korake da bi se smanjila zagađenost i obnovile zelene površine. U suprotnom, situacija će biti još gora.
Kanton Sarajevo, suočen s zagađenjem, izdaje upozorenja o opasnosti i ograničenja za vožnju automobila Euro 3 i niže, ali ta mjera se primjenjuje samo u četiri gradske općine. Na ostalim područjima, poput Vogošće, Ilidže i Ilijaša, situacija je zanemarena, a zdravlje građana nije prioritet. Nažalost, sve se svodi na turizam i “čist” izgled čaršije, dok su prava građana zanemarena.
U svemu tome, ono što zaista nedostaje je svijest o tome što radimo za naš grad i kako ga čuvamo. Grad je naš dom, a promjene počinju od nas samih. Nema više vremena za čekanje – moramo se pobuniti kad je nešto loše, pohvaliti kad je nešto dobro, i brinuti o svom okruženju. Možda bi, kad bismo svi uložili trud, grad bio čistiji, zeleni i zdraviji za buduće generacije.
