Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan zahvalio je predsjedniku Interpola Ahmedu Naseru el Raisiju tokom susreta u Sankt Peterburgu "na profesionalizmu kada je riječ o političkom zahtjevu pojedinaca iz BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za izabranim zvaničnicima Republike Srpske, kojem nije udovoljeno".
Siniša Karan i Ahmed Naser el Raisi - Foto: SRNASiniša Karan i Ahmed Naser el Raisi
Predsjednik Interpola je kazao da se Interpol ne miješa u unutrašnja politička pitanja zemalja i da je njegov cilj da se Interpol bavi isključivo policijskim temama.
Karan je prilikom susreta sa El Raisijem zahvalio i na "dugogodišnjoj profesionalnoj saradnji Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske sa ovom međunarodnom policijskom organizacijom".
Ministar Karan je, navodi se, iskoristio priliku da pozove predsjednika Interpola da sa saradnicima posjeti Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske "radi unapređenja saradnje na polju borbe protiv svih vidova kriminala".
Karan se susreo sa El Raisijem na marginama Međunarodnog pravnog foruma koji se juče završio u Sankt Peterburgu.
KO JE ŠEF INTERPOLA?
Mandat Ahmeda Nasera Al-Raisija, policijskog generala iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koji se nalazi na čelu Interpola, međunarodne policijske organizacije koja je odbila da raspiše međunarodnu crvenu potjernicu za predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem, obilježen je brojnim kontroverzama, prije svega optužbama za kršenje ljudskih prava i zloupotrebu funkcije.
U jednom od slučaja, Al Raisi je dovođen u vezu i sa vlastima Srbije u slučaju nezakonitog izručenja jednog državljanina Bahreina.
Tokom Al-Raisijevog mandata, Interpol se suočio s osudama zbog uloge u izručenju bahreinskog disidenta Ahmeda Jaafara Mohameda Alija iz Srbije u Bahrein. Ovo izručenje je izvršeno uprkos privremenoj mjeri Evropskog suda za ljudska prava, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg kršenja međunarodnog prava. Ovo je dovelo do poziva na reforme unutar Interpola i pojačanog nadzora nad načinom upravljanja organizacijom pod vodstvom Al-Raisija. Kritičari upozoravaju da bi njegov mandat mogao narušiti povjerenje u Interpol i ohrabriti represivne režime širom svijeta.
TEŠKE OPTUŽBE
Optužen je da je nadgledao i bio saučesnik u činovima mučenja dok je bio na funkciji generalnog inspektora Ministarstva unutrašnjih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata. Dva britanska državljanina, Matthew Hedges i Ali Issa Ahmad, podnijeli su krivične prijave protiv njega u više zemalja, uključujući Francusku, Tursku i Škotsku. Oni tvrde da su bili podvrgnuti mučenju dok su bili zatvoreni u zatvorima UAE pod njegovom nadležnošću. Te optužbe uključuju fizičko zlostavljanje, elektrošokove i uskraćivanje osnovnih životnih potreba.
Organizacije za ljudska prava kritikovale su Al-Raisija zbog njegove uloge u “ozloglašenom represivnom” bezbjednosnom aparatu UAE. Dovodi se u vezu sa proizvoljnim pritvaranjima, prisilnim nestancima i progonima političkih neistomišljenika. Posebno se ističe slučaj Ahmeda Mansoora, istaknutog borca za ljudska prava iz Emirata, koji je, prema navodima, držan u samici u nehumanim uslovima dok je Al-Raisi bio na čelu nadzora.
Postoje optužbe da je Al-Raisi zloupotrijebio sistem Interpolovih crvenih potjernica kako bi ciljao političke protivnike i disidente. Kritičari tvrde da njegovo rukovođenje Interpolom dodatno omogućava autoritarnim režimima da koriste ovaj mehanizam u političke svrhe, umjesto za zakonito provođenje prava.
Protiv njega se u Francuskoj vodi krivična istraga zbog navodnih djela mučenja, a postoji mogućnost da bi te optužbe mogle dovesti do ukidanja njegovog diplomatskog imuniteta. Slične prijave podnesene su i u jurisdikcijama drugih država u koje je putovao obavljajući svoje dužnosti u Interpolu.
Izbor Al-Raisija za predsjednika Interpola izazvao je široke kritike organizacija za ljudska prava i političkih aktera. Mnogi smatraju da njegovo rukovođenje podriva posvećenost Interpola ljudskim pravima i narušava globalni kredibilitet organizacije. Na primjer, 35 francuskih parlamentaraca se usprotivilo njegovoj kandidaturi, ističući zabrinutost zbog njegove prošlosti.
