Grčka vlada mijenja kurs svoje energetske politike, okrećući se eksploataciji prirodnog plina u Jonskom moru.
Iako se premijer Kyriakos Mitsotakis ranije zalagao za ubrzanu zelenu tranziciju, rastući energetski izazovi i novi geopolitički odnosi doveli su do preispitivanja ranijih odluka.
Interes za istraživanje i eksploataciju plinskih nalazišta jugozapadno od Peloponeza pokazale su velike američke kompanije, među kojima se posebno ističe Chevron. Mitsotakis je s oduševljenjem pozdravio njihovu inicijativu, što je dodatno naglašeno objavom na dan inauguracije Donalda Trumpa, koji je poznat po svojoj politici energetske ekspanzije.
Prema procjenama stručnjaka, područje između Peloponeza i Krete moglo bi sadržavati do 2,5 triliona kubnih metara plina, što bi potencijalno zadovoljilo 15 posto godišnje potrošnje Evropske unije. Međutim, otvaranje novih bušotina dolazi u trenutku kada se Grčka ranije obavezala na smanjenje fosilnih goriva i povećanje udjela obnovljivih izvora energije na preko 90 posto do 2030. godine.
Ova promjena smjera naišla je na oštre kritike ekoloških organizacija, koje optužuju vladu za dvostruke standarde. WWF Grčka naglašava da eksploatacija plina nije u skladu s ranije najavljenim klimatskim ciljevima, dok lokalno stanovništvo, koje živi od turizma i ribarstva, izražava zabrinutost zbog mogućih ekoloških posljedica.
Iako ministrica okoliša i energetike Alexandra Sdoukou tvrdi da će projekti biti strogo nadzirani i sigurni, mnogi eksperti ističu da bi prvi konkretni rezultati mogli biti vidljivi tek za deset godina – ako projekat uopće bude realiziran. Prije nego što se krene s ozbiljnim bušenjem, potrebno je utvrditi stvarne rezerve plina, osigurati tržište i privući investitore.
Grčka se sada nalazi na raskrsnici – hoće li se potpuno posvetiti zelenoj tranziciji ili će se pridružiti novom energetskom valu, predvođenom interesima velikih naftnih kompanija i političkim promjenama u Washingtonu?
