Bosna i Hercegovina i dalje se suočava s problemom nejednakosti pred zakonom kroz institut otkupa zatvorskih kazni, koji omogućava da se kazna do godinu dana zamijeni novcem. Nedavne izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske (RS) ukinule su automatsku zamjenu kazni, uvodeći obavezu da sudovi pojedinačno procjenjuju svaki slučaj, dok Federacija BiH i državni nivo ostaju vezani za zastarjeli i kontroverzni model.
Fragmentiranost pravnog sistema
Krivično zakonodavstvo u BiH nije jedinstveno. Država je podijeljena na četiri nivoa zakonodavne nadležnosti, što dovodi do neujednačene prakse u pogledu otkupa kazni. Na državnom nivou nije uspostavljena sistemska procedura, a inicijative pojedinih zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH uglavnom nisu rezultirale konkretnim izmjenama zakona.
U RS-u je Narodna skupština krajem 2025. godine odlučila da automatski otkup kazni do godinu dana više ne postoji. Sada sudovi odlučuju pojedinačno, uz mogućnost zamjene kazne radom za opće dobro. Ove promjene uslijedile su nakon odluke Ustavnog suda RS koji je istaknuo da automatski otkup narušava načelo jednakosti građana pred zakonom.
S druge strane, u Federaciji BiH i dalje postoji mogućnost otkupa kazni za niz teških krivičnih djela, uključujući ratne zločine, iako je zabranjeno za neka djela poput spolnog zlostavljanja djece.
Kritike zakonodavaca i stručnjaka
Zastupnik u Parlamentu BiH Saša Magazinović upozorava da institut otkupa kazne postaje neprihvatljiv kada se primjenjuje na najteža krivična djela. "Potpuno je neprihvatljivo da se za ratni zločin izrekne kazna od godinu dana, a zatim ta kazna pretvori u novčanu i 'otkupi'," poručuje.
Sličan stav dijeli i zastupnica Federacije BiH Adisa Kokić-Hinović, koja godinama pokušava spriječiti otkup kazni za krivična djela protiv čovječnosti. "Taj nedostatak kapaciteta ne može biti prioritet, već intencija da se osigura pravda i jednakost svih građana pred pravosudnim institucijama," naglašava.
Pravna koordinatorica TRIAL Internationala, Ajna Mahmić Ćatić, dodaje da zamjena kazne novcem danas više nije diskreciona odluka suda. "Jedan dan zatvora vrijedi 100 konvertibilnih maraka, bez obzira na težinu krivičnog djela," objašnjava. Time se, kako dodaje, stvara apsurdna situacija u kojoj se sloboda može praktično kupiti.
Pravda ne smije imati cijenu
Primjeri iz prakse, stavovi zakonodavaca i reakcije preživjelih pokazuju da institut otkupa kazne u sadašnjem obliku podriva povjerenje građana u pravosuđe i produbljuje nejednakost. Dok RS ide ka individualnoj procjeni i ukidanju automatizma, Federacija BiH i državni nivo ostaju zarobljeni u modelu koji omogućava privilegijama pristup pravdi po cijeni novca.
Bez jasne harmonizacije zakona, pojačane sudijske odgovornosti i odlučne poruke da se najteža krivična djela ne mogu otkupiti, Bosna i Hercegovina i dalje šalje signal da pravda može biti stvar financijske moći – što nijedno društvo koje teži vladavini prava ne bi smjelo tolerisati.
