U posljednje vrijeme, proces imenovanja novog Stručnog savjeta Agencije za lijekove BiH doživljava značajne opstrukcije, posebno od strane Ministarstva zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine. Ova situacija dodatno komplikuje već ozbiljne izazove s kojima se suočava zdravstveni sektor u BiH, a posebno Agencija za lijekove koja ima ključnu ulogu u regulaciji kvaliteta lijekova i medicinskih sredstava.
Zastoj u procesu imenovanja
Stručni savjet Agencije za lijekove BiH, čiji je mandat istekao u martu 2022. godine, do danas nije dobio nove članove. Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje je nadležno za Agenciju, pokrenulo je proceduru ponovnog imenovanja, a u tom procesu entiteti i Brčko distrikt trebaju dostaviti svoje prijedloge. Dok su iz Republike Srpske i Distrikta Brčko prijedlozi stigli na vrijeme, iz Federacije je to učinjeno tek na insistiranje Ministarstva civilnih poslova, što ukazuje na ozbiljne probleme unutar struktura vlasti.
Prema informacijama, Federalno ministarstvo zdravstva je kasnilo sa dostavljanjem svojih prijedloga, što je rezultiralo time da je Ministarstvo civilnih poslova moralo slati urgencije pet puta u periodu od jula do oktobra 2023. godine. Konačno, 31. oktobra 2023. godine, dostavljeni su prijedlozi, ali su oni, kako se ispostavilo, naišli na odbijanje Savjeta ministara. Ovaj odbijeni prijedlog uključivao je kandidate poput Zorana Šantića, Ivana Ćosića i Nedima Hrelje, bivšeg direktora Apoteka Sarajevo.
Razlozi za odbijanje
Zabrinutost oko kandidata iz FBiH može se povezati s navodnim sukobom interesa jednog od prijedloga, koji se, prema izvorima, bavi poslovima u oblasti medicinske opreme. Takve situacije dodatno otežavaju proces, a ujedno bacaju sumnju na profesionalnost i transparentnost cijelog sistema.
Rukovodstvo Ministarstva zdravstva FBiH, koje se suočava sa ozbiljnim kritikama zbog kašnjenja i neefikasnosti, najavljuje da će uskoro dostaviti novu listu kandidata za Stručni savjet. Iako je ministar zdravstva Nedeljko Rimac kratko izjavio da će se na novoj listi naći promijenjen kandidat, nije želio otkriti konkretne detalje, što ostavlja prostor za sumnju i spekulacije o eventualnim razlozima za prethodne odbijenice.
Utjecaj na Agenciju za lijekove
Ova situacija je zabrinjavajuća ne samo zbog kašnjenja u imenovanju, već i zbog dugoročnog utjecaja na funkcionisanje Agencije za lijekove. Bivši predsjednik Sindikata Agencije za lijekove BiH ukazuje na to da se agencija suočava s brojnim izazovima zbog nedostatka podrške federalnog ministarstva. Zastoji u imenovanju stručnog savjeta rezultiraju kašnjenjem u prijedlozima za komisije lijekova i izmjenama pravilnika o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta.
Rukovodstvo Agencije, iako navodi da rad nastavlja i da Stručni savjet funkcioniše uprkos isteklim mandatima, svjesno je da ovakvo stanje može dugoročno štetiti efikasnosti i funkcionalnosti same agencije. Trenutni Stručni savjet čini šest članova, na čelu s predsjedavajućim Vedranom Marčinkom, a njegovi članovi su uključeni u nadzor i regulaciju kvaliteta lijekova, medicinskih sredstava, vakcina i bioloških sredstava.
Ova situacija jasno pokazuje potrebu za unapređenjem komunikacije i saradnje između entitetskih vlasti i državnih institucija. Način na koji se upravlja procesima imenovanja i nadzora nad ključnim institucijama poput Agencije za lijekove može imati dalekosežne posljedice po zdravstvo u BiH. Bez hitnog rješavanja ovih pitanja, postoji rizik od daljnjeg pogoršanja stanja u zdravstvenom sektoru, a samim tim i povjerenja građana u institucije koje bi trebale da brinu o njihovom zdravlju i sigurnosti.
