Od početka marta, Izrael je blokirao humanitarnu pomoć Pojasu Gaze. Tek sada su neki kamioni ponovo krenuli - ali mnoga roba je i dalje blokirana. Šta znači "otvaranje" ako pomoć ne dolazi?
Nakon jedanaest sedmica potpune blokade, izraelska vlada pod premijerom Benjaminom Netanyahuom je popustila: od početka ove sedmice prvim kamionima je dozvoljen ulazak u Pojas Gaze kako bi snabdijevali stanovništvo humanitarnom pomoći. Netanyahu kaže da je ovo važno za održavanje međunarodne podrške.
Koliko pomoći trenutno stiže u Gazu?
Prema podacima izraelske koordinacijske agencije COGAT, ukupno 198 kamiona natovarenih humanitarnom pomoći prošlo je između 20. i 22. maja kroz prelaz Kerem Shalom na trostrukoj granici Egipta, Izraela i Pojasa Gaze. Ukupno 98 kamiona je pregledano 20. i 21. maja, a još stotinu u četvrtak (22. maja). Kamioni prevoze humanitarnu pomoć - brašno za pekare, hranu za bebe, medicinsku opremu i lijekove.
Iako se ovo čini kao napredak, zapravo je samo kap u moru: Tokom privremenog prekida vatre početkom godine, u Pojas Gaze svakodnevno je stizalo i do 600 kamiona s pomoći za oko dva miliona Palestinaca. Uprkos obnovljenom prilivu pomoći, timovi UN-a izvještavaju da su tek u noći između srijede i četvrtka prvi kamioni Svjetskog programa za hranu (WFP) ušli u Gazu i isporučili brašno nekoliko pekara.
Zbog sigurnosnih provjera, pošiljke su danima ostale na kontrolnim punktovima.
„Uspjeli smo podijeliti prvu pomoć u Gazi. Ovo je tračak nade, ali je premalo s obzirom na potrebe. Potrebno je stotine kamiona dnevno. Oni stoje spremni iza granice“, rekao je za DW Martin Frick , šef njemačke podružnice WFP-a.
Gdje se skladište zalihe?
Ogromne zalihe su stvorene iza graničnih prelaza. WFP drži više od 116.000 tona hrane u Egiptu, Jordanu i Izraelu – dovoljno da se nahrani milion ljudi tokom četiri mjeseca. Prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), gotovo 3.000 potpuno natovarenih kamiona spremno je za polazak u svakom trenutku.
Ali transport od skladišta do distributivnog centra je spor. Na trenutno jedinom otvorenom graničnom prelazu, Kerem Shalom, sva roba mora biti pretovarena u druge kamione. Zatim konvoji UN-a čekaju na mjestima okupljanja dok izraelska vojska ne odobri rutu. Ako se ovlaštenje povuče, konvoj ostaje na istoj lokaciji dok se ne primi signal za kretanje. Tako se palete s hranom za bebe i brašnom gomilaju, dok narodne kuhinje na sjeveru Pojasa Gaze ostaju bez hrane.
Ko dostavlja pomoć?
UNRWA i dalje igra ključnu ulogu: upravlja skloništima i pripremila je 3.000 kamiona. Svjetski program za hranu nabavlja brašno, organizira konvoje i upravlja s 25 pekara u Pojasu Gaze. Ali su morali biti zatvoreni krajem marta zbog nedostatka goriva. Tek 22. maja su prve pekare ponovo počele s radom. Dječiji fond UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) šalju specijaliziranu hranu, vakcine i hirurški pribor.
Podržavaju ih društva Crvenog polumjeseca Egipta, Jordana, Katara, Emirata i Turske, kao i Međunarodni komitet Crvenog križa i brojne međunarodne nevladine organizacije. Bilateralna pomoć od Evropske unije ili Sjedinjenih Američkih Država zaglavljena je u istom uskom grlu, jer Izrael insistira na inspekciji svake pošiljke. Istovremeno, izraelska vlada planira, zajedno s američkim kompanijama, izgraditi više "sigurnih centara" na jugu, gdje bi privatne sigurnosne snage preuzele distribuciju pomoći. UN odbacuje ovaj model kao nepravedan.
Zašto je pomoć blokirana?
Blokada i birokratija: Izrael je 2. marta potpuno blokirao isporuku, tvrdeći da Hamas - koji mnoge zemlje smatraju terorističkom organizacijom - pljačka humanitarnu pomoć. Tek pod velikim međunarodnim pritiskom Izrael je dozvolio ograničen ulaz kamiona "dok ne počne novi distributivni sistem". Ali dok se UN i Izrael prepiru oko jurisdikcije, pošiljke ostaju u privremenom skladištu.
Sigurnost i dizel: Unutar Pojasa Gaze, konvoji su otežani bombardiranjem, pljačkom i uništenim cestama. Bez dizela, brašno se ne može isporučiti, niti rashladni sistemi mogu funkcionisati. Dakle, nekoliko dozvoljenih pošiljki ostaje u skladištima, dok cijene hljeba rastu.
Da li postoje isporuke morem?
Pomorski koridor "Amalthea", koji je otvoren u proljeće 2024. godine pod vodstvom Kipra, nije postao pouzdana ruta snabdijevanja. Prva pošiljka je 17. marta dostavila oko 100 tona hrane na improviziranu luku sjeverno od Gaze. Ali nakon izraelskog zračnog napada početkom aprila na konvoj Svjetske centralne kuhinje (WCK), operateri su obustavili daljnji transport.
Paralelno s tim, američka vojska je u maju 2024. godine rasporedila plutajući ponton ispred Gaze. U početku je bilo planirano 90 do 150 kamionskih pošiljki dnevno. Za 20 radnih dana, oko 9.000 tona humanitarne pomoći stiglo je na kopno. Međutim, vremenski uslovi, sigurnosne zabrinutosti i pljačke dovele su do ponovljenih prekida, te je 17. jula 2024. godine Pentagon zvanično objavio prekid misije. Čak ni najnovije inicijative nevladinih organizacija nisu uspjele zbog blokade: brod Conscience iz flote "Flotila slobode-Koalicije" pogođen je dronovima 2. maja 2025. godine u blizini Malte, na putu za Gazu, zbog čega se morao vratiti oštećen. Od tada, nijedna pošiljka civilne pomoći nije brodom stigla u Pojas Gaze.
