Zastupnici Parlamenta BiH traže povlačenje sporne odluke o prodaji šumskog zemljišta na Jahorini: Uputili zahtjev Vladi RS-a

Trinaest zastupnika Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine uputilo je pismo premijeru bh. entiteta RS Radovanu Viškoviću sa zahtjevom da stavi van snage "Odluku o načinu i uslovima prodaje nepokretnosti u svojini Republike Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina" od 29.12.2023. godine.

Zahtjev su uputili zastupnici SDA, DF-a i NES-a: Šerif Špago, Edin Ramić, Safet Kešo, Midhat Čaušević, Nermin Mandra, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Šemsudin Dedić, Milan Dunović, Vlatko Glavaš, Zlatan Begić, Jasmin Emrić i Elvisa Hodžić.

U pismu su ukazali na činjenicu da je Vlada RS-a na sjednici održanoj 28.12.2023. godine donijela spornu odluku, koja je potom objavljena u "Službenom glasniku RS", broj 114/2023, dana 29.12.2023. godine. Spornom odlukom Vlada RS-a odredila je način i uslove prodaje nepokretnosti koje su u vlasništvu RS-a, a nalaze se na posebnom području Jahorina na lokaciji Vučiji most. Predmet prodaje su nepokretnosti upisane u LN-337 ko. Jahorina ukupne površine 56.405 m², uglavnom šuma i pašnjak.

Zastupnici su naglasili da je posebno sporna tačka X Odluke koja propisuje da šumski drveni sortimenti nastali krčenjem šume na predmetnim nepokretnostima pripadaju Javnom preduzeću za šume Republike Srpske ad. Sokolac, Sektoru gazdovanja Jahorina Pale. Istakli su da je šumsko zemljište predmet prodaje, što je u suprotnosti sa stavovima Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je u više navrata odlučio da šume i šumsko zemljište čine dio državne imovine i da su pod zaštitom države Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud BiH je jasno utvrdio da šume i šumsko zemljište predstavljaju "javno dobro" koje čini dio državne imovine. Zastupnici su naglasili da je odluka o statusu državne imovine u nadležnosti države BiH, a ne entiteta, te su izrazili uvjerenje da je Vlada RS-a svjesna ovih činjenica.

Pismom su također upozorili Vladu RS-a da je Ustav BiH i Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini nadređen svim pravnim aktima entiteta, te da se kršenjem ovih pravnih akata narušava ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Na kraju, zastupnici su istakli da će, ukoliko Vlada RS-a ne stavi van snage spornu odluku, biti prisiljeni potražiti zaštitu interesa države Bosne i Hercegovine putem nadležnih pravosudnih tijela.