Bosna i Hercegovina, zemlja koja još nosi duboke rane genocida, etničkog čišćenja i masovnih zločina, ponovo se suočava s ponižavajućim prizorom – ovaj put u vlastitoj Akademiji nauka i umjetnosti.
Na "Naučnom simpoziju: Demografske promjene u BiH od 2013. do 2024. godine", mikrofon je dobio čovjek čije su riječi i djela posvećeni negiranju istine o etničkom čišćenju, genocidu i nepravdi koja je zadesila ovu zemlju.
Stevo Pašalić, poznat po svom svjedočenju u odbranu ratnog zločinca Radovana Karadžića na sudu u Hagu, sada će govoriti o demografskim promjenama u Bosni i Hercegovini. Kako je moguće da institucija poput ANU BiH otvori svoja vrata čovjeku čiji su stavovi ne samo naučno upitni, već i duboko uvredljivi za žrtve rata i za sve one koji poštuju istinu?
Svjedok odbrane Karadžića: Negator etničkog čišćenja
Pašalićev doprinos odbrani Radovana Karadžića 2013. godine ostat će zapamćen kao pokušaj da se ospori jedna od najvažnijih činjenica moderne historije – etničko čišćenje koje je brutalno promijenilo demografsku strukturu Bosne i Hercegovine.
Demografska stručnjakinja Haškog tužilaštva Eva Tabo jasno je dokumentovala promjenu sastava stanovništva nakon masovnih protjerivanja, silovanja i ubistava, ali je Pašalić te nalaze pokušao označiti kao "tendenciozne". Time je indirektno branio politiku koja je iz temelja razorila ovu zemlju i uzrokovala nesagledivu ljudsku patnju. Da li je to naučnik? Da li je to čovjek kojem ANU BiH treba dati prostor da oblikuje javni diskurs?
Rezultati popisa: "Bošnjaka ima previše"
Kao da njegovo svjedočenje u Hagu nije dovoljno, Pašalić se 2013. godine obrušio na rezultate popisa stanovništva, tvrdeći da "Bošnjaka ima previše". Ova izjava nije bila samo skandalozna, već i duboko uvredljiva za one koji su preživjeli najstrašniji genocid na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Kako čovjek koji broji žrtve i preživjele na osnovu etničke pripadnosti, i to s namjerom da umanji njihovu stvarnu tragediju, može govoriti o "naučnim izazovima" i "preporukama"? Pašalićeva tvrdnja nije samo apsurdna, već jasno oslikava kontinuitet politike negiranja zločina i minimiziranja razmjera genocida.
ANU BiH: Nauka ili platforma za revizionizam?
Prisustvo Steve Pašalića na ovakvom skupu u srcu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izaziva duboku zabrinutost. ANU BiH bi trebala biti bastion naučne istine, nepristrasnosti i etike, ali ovakav potez baca sumnju na njenu vjerodostojnost.
Šta poručujemo preživjelima genocida u Srebrenici? Šta poručujemo porodicama protjeranih, silovanih i ubijenih? Da li smo spremni žrtvovati istinu i dostojanstvo nauke zarad političkog kompromisa ili, još gore, zarad legitimizacije revizionizma?
Tišina je saučesništvo
Poziv Steve Pašalića da govori u ANU BiH nije samo uvreda za žrtve, već i za sve građane ove zemlje koji se bore za istinu i pravdu. Njegov rad nije doprinio nauci – on je oružje u rukama onih koji žele falsifikovati historiju i iznova povrijediti one koji su već prošli kroz nezamislivo.
Šutnja na ovakve poteze nije neutralna; ona je saučesništvo. Svaki građanin Bosne i Hercegovine mora se zapitati: da li će akademske institucije postati poligon za negatore zločina? Ako ANU BiH nema hrabrosti da povuče jasnu crtu između nauke i propagande, onda gubi svaki autoritet i povjerenje.
Borba za istinu nikada ne prestaje
Bosna i Hercegovina je preživjela genocid i razaranje, ali nije preživjela da bi zaboravila. Istina je kamen-temeljac svakog društva koje želi napredovati. I zato, kad god se otvori prostor ljudima poput Steve Pašalića, moramo ustati i jasno reći: ne u naše ime.
Jer dok god se istina osporava, dok god se negatorima zločina daje mikrofon, borba za pravdu nije završena. Bosna i Hercegovina zaslužuje bolje – i od svoje naučne zajednice i od svoje budućnosti.
