Ono što bi jednom investitoru iz Bihaća u Mostaru bilo nemoguće, moguće je investitoru iz Mostara u Bihaću.
Najviši organi Unsko-sanskog kantona, Skupština, Vlada, kao i kantonalne institucije Tužilaštvo USK, Kantonalna inspekcija, te službe Grada Bihaća upoznati su sa činjenicom da poslovna zgrada „Agraminvesta“ d.o.o. Mostar, izgrađena 2019. godine na obali Une do danas nema upotrebnu dozvolu, a da i pored toga redovno obavlja svoju poslovnu aktivnost, djelatnost parkinga i podzemnih garaža. Sa ovim problemom upoznate su i federalne institucije , svaka u svojoj nadležnosti, Agencija za sliv rijeke Save, Vlada FBiH, Federalna inspekcija, piše etto.ba.
U bilo kojem modernom uređenom sistemu to ne bi bilo moguće, objekat bi bio zapečaćen i uopće ne bi mogao poslovati dok ne obezbijedi odobrenje za upotrebu, ali na USK i u Bihaću je to, na žalost, legalna stvar. U ovom protivpravnom interegnumu sa poslovnim objektom „Agraminvesta“ maltene se „utrkuju“ kantonalni i gradski službenici da zanemare svoje ovlasti i da ne djeluju u skladu sa zakonom.
Red je da na početku konstatiramo da istrajavanje na zakonitosti traži privredno društvo ASA Testing centar d.o.o. Sarajevo koje je poslovna konkurencija „Agraminvestu“ , odnosno „Eurohercu“ koji djeluju u sklopu koncerna „Agram“ i tu nema ništa sporno. ASA Testing centar zastupa Advokatsko društvo „VAC Legal“ iz Sarajeva. Istovremeno, Advokatsko društvo „ Martinović & Partneri“ iz Sarajeva koje zastupa „Agraminvest“ d.o.o. Mostar tvrdi kako ASA Testing centar širi neistine u vezi poslovnog objekta „Agraminvesta“ u Bihaću , te da se „Agraminvest“ nalazi pod kontinuiranim pravnim terorom od strane ASA Testing centra. Neka čitatelji zaključe sami.
Svi „peru ruke“
Krenimo od Tužilaštva USK. Ova pravosudna institucija nije prstom mrdnula po krivičnoj prijavi ASA Testing centra koja je dopunjavana i u kojoj se navodi da prema aktu Službe za urbanističko planiranje, građenje i imovinsko-pravne i geodetske poslove Grada Bihaća od 14.02. 2023. godine objekat „Agraminvesta“ na obali Une nema odbrenje za rad na parcelama k.č. 5137 i 5136/2 k.o. Bihać-grad. Prema ovoj krivičnoj prijavi, poslovni dio zgrade se normalno koristi, kao i podzemne garaže, dok kafić u sklopu objekta („Eurocaffe“) više od tri godine dobija privremeno rješenje za rad. Ovaj predmet je bio kod jedne tužiteljice,a onda je presigniran drugoj koja će „krenuti ispočetka“,a u stvari, i njena prethodnica nije se pomakla dalje od početka.
Kako Tužilaštvo USK tako i ostale institucije i ustanove, svi se uglavnom „peru“ kako ili nije u njihovoj nadležnosti iili se čeka na odluke viših nivoa, a na kraju krajeva svi zajedno dozvoljavaju privrednu aktivnost u objektu bez upotrebne dozvole. Na ovom primjeru se ogleda kao na čistoj površini Une devijacija navodnog društvenog interesa kroz protivpravno sticanje imovinske koristi, ali se i otkriva podzemni arhipelag svih faca uključenih u zaštitu nelegalno korištenog objekta.
Toleriranje suptilnog bezakonja ( uložene su velike pare, ne treba ljudima „praviti probleme“) i akumuliranje brojnih nekažnjenih radnji koje su već zaživjele krivicom vlasti pretvaraju se vremenom u naviku praštanja ne samo „Agraminvestu“ koji je, čini se, postao krajiško-bihaćko mezimče, nego i svim ostalim koji će umjesto da poštuju norme zakona „stati u red“ i tražiti isto što i hrvatska kompanija.
No možda je još zagonetnije a ništa manje strašnije kada najviši zakonodavni organ, Skupština USK, koliko je poznato, ne reagira na činjenicu ( nije valjda da nije znala) da je RTV USK čiji je osnivač Skupština USK uselila i koristi poslovni prostor u objektu „Agraminvesta“ a koji nema upotrebnu dozvolu. Aminovanjem ovakve prakse najviši zakonodavni organ u Krajini postavlja se iznad zakona i stavlje sebe u kontekst saizvršioca jedne , ako ne krivične, onda svakako nelegalne prakse koja narušava princip legaliteta vlasti.
Direktorica RTV USK je prošle godine u oktobru na zahtjev predsjedavajućeg Skupštine USK Jasmina Musića u svom odgovoru navela da je sjedište JP RTV USK u objektu „Agraminvest“d.o.o. Mostar te da su osnivaču RTV USK, tj. Skupštini USK ali i izvršnoj vlasti „ poznati razlozi našeg preseljenja u ovaj objekat“. Skupština USK, osim što je odgovorila na zahtjev Advokatskom društvu „VAC Legal“ iz Sarajeva, koliko je poznato nije ništa uradila iz svoje nadležnosti da pokrene pravne mehanizme u vezi slučaja „Agraminvest“. Najviši zakonodavni organ Kantona smatra da je odgovorom zainteresiranoj strani „riješila „ problem.
Gradska uprava Bihać potvrdila je svojim aktima da „Agraminvest“ nema upotrebnu dozvolu, ali da je Grad Bihać dao privremeno rješenje za rad cafe bara „Eurocaffe“ površine 235 kvadratnh metara u ovom objektu za ugostiteljsku djelatnost. U aktu koji je potpisala Jasmina Ćoralić, pomoćnik gradonačelnika za finansije, privredu i poljoprivredu od 31.marta 2023.godine navedeno je da ukoliko „Agraminvest“ do 27.februara 2024.godine ne pribavi upotrebnu dozvolu za objekat da će Gradska uprava po službenoj dužnosti ukinuti privremeno rješenje za cafe bar „Eurocaffe“. No, državna službenica Ćoralić iz Gradske uprave Bihać nije postupila po aktu koji je potpisala i ovaj ugostiteljski objekat i dalje radi ili po novom privremenom rješenju ili nelegalno.Kako stvari stoje, broj privremenih rješenja Gradskeuprave Bihać nije ograničen.
Na pomen „Agraminvesta“ svi se osjećaju nenadležni?!
Osim Tužilaštva USK koje šuti, ostali se uglavnom brane da nisu nadležni. Tako kantonalni urbanističko-građevinski inspektor Hazmir Alivuk u svom aktu od 3.oktobra 2023.godine tvrdi da nije nadležan za obavljanje inspekcijskog nadzora nad građevinskom objektom za koje je odbrenje za građenje izdao gradonačelnik. Istovremeno u službenu ping-pong igricu uključuje se Služba za inspekcijske poslove Grada Bihaća koja tvrdi da ni ona nema nadležnost inspekcijskog nadzora nad nelegalnom građevinom nego Kantonalna uprava za inspekcijske poslove. Federalni tržišni inspektorat je izvršio inspekcijski nadzor rada cafe bara „Eurocaffe“ u sklopu poslovne zgrade „Agraminvesta“.
Federalni tržišno turističko-ugostiteljski inspektor Edin Trklja je u svom aktu od 31.oktobra 2023. godine naveo je da rješenje po pravu nadzora može poništiti ili ukinuti drugostepeni organ,a ako ga nema, rješenje može ukinuti ili poništiti Vlada FBIH, ukoliko se radi o rješenju federalnog oorgana uprave ili federalne ustanove, odnosno vlada kantona ili rješenju općinskog načelnika/gradonačelnika. Drugim riječima, u ovom slučaju drugostepeni organ je Ministarstvo pravosuđa i uprave USK,a ne Federalna uprava za inspekcijske poslove.Ni Gradsko vijeće nije organ koji bi se upustio u rješavanje ove problematike ; ni predsjedavajući Zulfikar Handukić ni sekretar Ibrahim Begić nemaju volje da se očituju po kojem pravnom osnovu se obavlja privredna aktivnost u objektu koji nema upotrebnu dozvolu.
Doduše, Gradsko vijeće Bihać zatražilo je od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove USK ( Inspektorat tržišno, turističko-ugostiteljske inspekcije ) da se očituje i vezi sa korištenjem poslovnog prostora privrednog društva „Agraminvest“ d.o.o. Mostar.
Glavni inspektor ovog Inspektorata Admir Mujanović u obrazloženju koje dodatno komplicira stav šta je čija nadležnost , ističe kako „Agraminvest“ u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini FBiH ispunjava uvjete iz Pravilnika o uslovima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga ( ovdje se tretira samo nadležnost tržišne inspekcije),a u nastavku obrazloženja tvrdi kako je neophodno da općinska/ gradska urbanističko-građevinska inspekcija, obzirom da se radi o građevini za koju odobrenje za građenje izdaje općinski načelnik/gradonačelnik u skladu sa članom 152, stav 2 tačka c Zakona o prostornom uređenju i građenju USK „ izvrši inspekcijski nadzor i nakon utvrđenog činjeničnog stanja poduzme mjere i radnje propisane zakonom“. Ali, kako će to uraditi gradska urbanističko-građevinska inspekcija, kada njen inspektor Dževad Duraković tvrdi da stvarno nadležna nije ova, nego Kantonalna uprava za inspekcijske poslove. Drugim riječima,lud zbunjenog.
Zašto nije podnesen zahtjev za upotrebnu dozvolu?
I inače, sve službe, inspekcije i ustanove u Bihaću koje se „bave“ ovim problemom fokusiraju se isključivo na cafe bar i „od drveća ne vide šumu“- da ogromni poslovni objekat gabarita 55 m x 35 m i sa pet podzemnih garaža nema upotrebnu dozvolu.
No kada se sabere i oduzme sav administrativno-pravni kaos i konfuzija koje se mogu iščitati iz službenih tumačenja od Gradske uprave Bihać, kantonalnih do federalnih inspekcija preostaje nam samo jedan jedini zaključak- upotrebna dozvola za „Agraminvest „ je nepotrebna, jer ionako potpuno normalno rade i posluju. I ako je to tako, onda na tragu ovog slučaja, treba pokrenuti revolucionarnu ideju u FBiH - prestati tražiti upotrebne dozvole za sve fizičke i pravne subjekte.
No ovdje je možda bolje postaviti pitanje koje niko ne postavlja- zašto „Agraminvest“ nije podnio zahtjev za vršenje tehničkog pregleda i izdavanje upotrebne dozvole. Odgovor je veoma jednostavan- zato što poslovni objekat nije izgrađen u skladu sa odobrenjem za gradnju iz 2014. godine broj 03/1-23-2-4- 4498/14 od 18.novembra 2014.godine. Naime, objektu nedostaje jedan sprat podzemnih garaža,a osim toga objekat je napravljen u tzv. vodenom pojasu unutar 15 metara od obale rijeke. Da bi se sve posložilo oko upotrebne dozvole „Agraminvesta“ uključila se i Agencija za vodno područje rijeke Save i Vlada FBiH, no o tome, drugom prilikom.
