Zdravstveni sistem Bosne i Hercegovine već dugo se suočava s ozbiljnim izazovima, od ograničenog finansiranja do nepomirljivih razlika između javne i privatne prakse.
Direktor Univerzitetske kliničke bolnice Mostar, Ante Kvesić, detaljno je objasnio problem kroz konkretan primjer.
– Ljekar koji napusti bolnicu u jedan sat poslijepodne i ode raditi privatno, za pregled naplaćuje između 80 i 90 maraka. Taj isti ljekar, dok radi u bolnici, za pregled pacijenta s uputnicom dobije između 8 i 9 maraka, kada uračunamo vrijednost njegovog rada. Tu priča prestaje – istakao je Kvesić.
Problemi finansiranja: Sistem doprinosa i zastarjeli modeli
Kako dalje navodi, ključni problem nije samo u tome kako se rad obavlja, već i u modelu finansiranja zdravstva. Sistem koji se oslanja na doprinose osigurava ograničena sredstva koja nisu dovoljna za održavanje osnovnih funkcija javnih zdravstvenih ustanova.
– Naše zdravstvo temelji se na doprinosima, što generira vrlo ograničena sredstva. Godinama sam posjećivao bolnice i privatne klinike u Njemačkoj i vidio kako sistem može funkcionirati. Tamo imate osiguravajuće kuće koje se međusobno takmiče za usluge bolnica, diktirajući cijene i osiguravajući održivost. Kod nas takav model ne postoji – objasnio je Kvesić.
Posebno je istaknuo apsurdnu činjenicu da se u mnogim bolnicama još uvijek koristi cjenovnik iz 1988. godine, dok privatne poliklinike posluju prema modernim tržišnim principima.
– Kada bi privatne poliklinike radile po našim cijenama, već bi odavno bile zatvorene – dodao je.
Privatni sektor bez kontrole urušava javno zdravstvo
Kvesić upozorava da bi nekontrolisano uključivanje privatnih praksi u mrežu zdravstvenih usluga moglo dovesti do potpunog urušavanja javnog zdravstva.
– Ljudi koji su 40 godina plaćali doprinose završit će plaćajući gotovinom preglede u privatnim poliklinikama. To nije pravedno prema nikome – naglasio je Kvesić.
Iako nije protiv privatnog sektora, kao odgovorna osoba ističe potrebu da brani javne bolnice i pacijente koji se oslanjaju na njih.
Novac mora pratiti pacijenta
Marin Bago iz Udruženja za zaštitu potrošača "Futura" također je ukazao na ozbiljne nedostatke u provođenju zakona, posebno kada je riječ o listama čekanja za zdravstvene usluge.
– Zakon jasno kaže da novac prati pacijenta, a zavodi zdravstvenog osiguranja dužni su osigurati uslugu bez odgađanja. Ako postoje dostupne opcije u privatnom sektoru, svako čekanje predstavlja kršenje zakona – objasnio je Bago.
On tvrdi da su liste čekanja često rezultat nesprovođenja zakonskih odredbi i naglašava da zavodi moraju jednako tretirati i javni i privatni sektor.
– Zavodi ne smiju slati pacijente tamo gdje će dugo čekati, posebno kada su usluge dostupne u privatnom sektoru. To je naš novac, i zavodi su dužni upravljati njime u korist pacijenata – poručio je.
Prema Baginim riječima, zakoni u Bosni i Hercegovini su kvalitetni i štite prava pacijenata i ljekara, ali se njihova primjena zanemaruje.
– Naši zakoni kažu da ljekari moraju biti plaćeni po učinku, ali mnogi to ne znaju. S druge strane, pacijenti su prečesto neinformisani o svojim pravima i liste čekanja prihvataju kao normalnu pojavu, iako zakon takvo postupanje ne poznaje – dodao je.
Posebno je naglasio da se u Federaciji BiH godišnje uplaćuje oko dvije milijarde maraka za zdravstveno osiguranje.
– To nisu porezi, već direktne uplate građana koje moraju biti isključivo trošene na zdravstvene usluge. Umjesto toga, pacijenti su suočeni s listama čekanja i lošom uslugom. To je neprihvatljivo i predstavlja direktno kršenje zakona – zaključio je Bago.
Bosanskohercegovačko zdravstvo suočeno je s dubokim sistemskim problemima koji zahtijevaju hitnu reformu. Dok zakoni jasno definišu prava pacijenata i obaveze zavoda, njihovo neprovođenje dovodi do urušavanja javnog zdravstva i nepravednog opterećivanja građana. Bez prilagodbe modernim modelima, sistem će nastaviti da favorizuje privatni sektor na štetu javnog dobra.
