Kremlj je oprezno reagovao na izjave ukrajinskog predsjednika, koji je dan ranije pokazao otvorenost za razgovore s Moskvom, prvi put od proljeća 2022. godine, spominjući prisustvo Rusije na budućem mirovnom samitu.
Volodimir Zelenski je u ponedeljak rekao da se zalaže za učešće Moskve na budućem samitu, nakon mirovne konferencije o Ukrajini organizovane sredinom juna u Švajcarskoj. U to vrijeme, desetine svjetskih lidera prisustvovalo je konferenciji, ali Rusija nije bila pozvana.
„Prvi mirovni samit uopšte nije bio mirovni samit, tako da očigledno prvo moramo da razumemo šta gospodin Zelenski pod tim podrazumeva“, rekao je portparol ruskog predsedništva Dmitrij Peskov u intervjuu za TV kanal Zvezda.
Zelenski je ranije rekao da u novembru, mjesecu kada se u SAD održavaju predsjednički izbori, želi da predstavi "plan" o "pravednom miru", nakon skoro dvije i po godine velikog sukoba koji je rezultirao stotinama hiljada žrtava.
Rekao je i da bi volio da "ruski predstavnici" učestvuju na sljedećem mirovnom samitu u Ukrajini, čiji datum još nije određen. Gotovo 20 posto ukrajinske teritorije je i dalje pod ruskom okupacijom, a izgledi za prekid vatre su minimalni.
Ali ovo je prvi put od neuspjelih pregovora u proljeće 2022. i nakon ruskog napada na Ukrajinu 24. februara da je Volodimir Zelenski iznio ideju o razgovoru s Moskvom bez prethodnog traženja povlačenja Rusije sa ukrajinske teritorije.
Ali, Zelenski nije pomenuo prekid neprijateljstava, već uspostavljanje "plana" u tri oblasti. To su energetska sigurnost Ukrajine, čija je infrastruktura uništena ruskim bombardiranjem, slobodna plovidba Crnim morem, koja je ključna za ukrajinski izvoz, i razmjena zarobljenika.
Istovremeno, nema znakova bilo kakvog odlučnog napredovanja na liniji fronta.
Ukrajina redovno ponavlja svoju želju da povrati suverenitet nad svim okupiranim teritorijama, uključujući poluostrvo Krim, koje je Moskva anektirala 2014. godine. Kremlj je do sada isključivao bilo kakve mirovne pregovore sve dok Ukrajina ne napusti pet regiona koje Moskva želi anektirati i ne odrekne se savezništva sa Zapadom. To bi de facto značilo kapitulaciju.
Zapad, koji naoružava Kijev, smatra da je na Ukrajini da odluči kada će i pod kojim uslovima započeti pregovore sa Rusijom. "Ako žele da pozovu Rusiju na samit, mi ćemo ih podržati", rekao je u ponedjeljak glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller, ocijenivši da Kremlj ne pokazuje znakove da želi diplomatsko rješenje sukoba.
Ishod predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama, glavnom savezniku Ukrajine, mogao bi odigrati važnu ulogu u daljem razvoju sukoba.
Republikanac Donald Tramp, koji je hvalio politiku Vladimira Putina u prošlosti, obećao je da će okončati rat u Ukrajini u roku od nekoliko nedelja ako bude izabran, zbog čega neki strahuju da će to smanjiti američku pomoć, odnosno podršku koju Ukrajina treba danas.
Politikolog Aleksandre Gabujev, direktor Evroazijskog centra Carnegie Russia sa sjedištem u Berlinu, smatra da je najava Zelenskog uslijedila nakon "učvršćivanja stava međunarodne zajednice" na samitu u Švicarskoj, gdje su se predstavnici desetina zemalja učesnica zalagali za Kijev.
