Bosna i Hercegovina godišnje gubi grad veličine Čapljine: Zemlja na ivici demografskog sloma
Bosna i Hercegovina prolazi kroz duboku demografsku krizu. Zemlja svake godine izgubi oko 25.000 stanovnika, što je ekvivalent cijelom jednom gradu veličine Čapljine. Taj alarmantni podatak naveden je u dokumentu „Okvir saradnje za održivi razvoj između BiH i Ujedinjenih nacija za period 2026–2030“, koji upozorava na ozbiljne izazove po opstanak radno sposobnog i reproduktivnog stanovništva.
Uzrok depopulacije leži u kombinaciji tri ključna faktora: niskog nataliteta, starenja stanovništva i kontinuiranog iseljavanja mladih i kvalifikovanih radnika. BiH, prema procjenama, svake godine ostaje bez čitavih generacija koje bi mogle biti nosioci budućeg razvoja.
Prema dostupnim analizama, zemlja je u proteklih dvanaest godina izgubila više od 400.000 stanovnika — preko 100.000 usljed negativnog prirodnog priraštaja i još oko 300.000 kroz migracije. To znači da BiH svake godine bilježi pad stanovništva koji značajno premašuje evropski prosjek i stvara dugoročne posljedice po ekonomski i socijalni sistem.
Stručnjaci upozoravaju da se Bosna i Hercegovina nalazi u tzv. negativnoj demografskoj spirali – što više ljudi odlazi, to je manje onih koji bi mogli zasnovati porodice i održati prirodni priraštaj. Piramida stanovništva se sužava, a broj novorođenih iz godine u godinu pada. Mladi, obrazovani i radno sposobni sve češće odlaze, što dodatno iscrpljuje potencijal zemlje za demografski oporavak.
Posebno zabrinjava činjenica da se država i dalje ne suočava sistemski s ovim problemom. Nedostatak konkretnih mjera, strategija i demografske politike dovodi BiH u gotovo bezizlaznu situaciju. Umjesto da se donose odluke temeljene na naučnim analizama i dugoročnim planovima, društvo se i dalje oslanja na improvizacije i populističke mjere koje ne daju stvarne rezultate.
Ako se ovakav trend nastavi, BiH bi do kraja decenije mogla izgubiti dodatnih 200.000 stanovnika, čime bi se demografska slika zemlje približila tački s koje povratka više nema. U zemlji u kojoj su sela prazna, gradovi stari, a granice širom otvorene, pitanje opstanka više nije samo statistika – već pitanje budućnosti cijelog naroda.
