Apelantica Azra Zornić je pred Evropskim sudom za ljudska prava podnijela krivičnu prijavu protiv Dragana Čovića, istaknutog političkog lidera u Bosni i Hercegovini koji obnaša visoke funkcije u političkim strankama HDZ i HNS, kao i u institucijama zemlje, poput dopredsjedavajućeg Doma naroda Bosne i Hercegovine. Zornić je optužila Čovića za neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), iako detalji prijave nisu javno objavljeni.
Na konferenciji za medije, Zornić je naglasila da je odluka o podnošenju krivične prijave protiv Čovića bila rezultat dugotrajnih razmatranja i temeljitih analiza. Istakla je da su detalji prijave, osim navoda o neprovođenju presuda ESLJP, predmet istrage Tužilaštva BiH, te da ne može javno otkriti sve detalje. Međutim, naglasak je stavljen na činjenicu da Čović, prema tvrdnjama Zornić, nije poduzeo korake kako bi se implementirale presude ESLJP, posebno u slučajevima koji se tiču diskriminacije prema pojedincima koji ne pripadaju tri glavne etničke grupe u Bosni i Hercegovini.
Zornić je iznijela svoje iskustvo dugotrajne borbe pred ESLJP, navodeći da je svoju aplikaciju sudu podnijela još 2005. godine, osporavajući diskriminatorne odredbe Ustava BiH i Izbornog zakona, koji su, prema njenim tvrdnjama, stvarali nejednakost među građanima na etničkoj osnovi. Iako je sud prihvatio njenu aplikaciju nakon devet godina, Zornić tvrdi da političke strukture u zemlji nisu podržale implementaciju presude, što je rezultiralo zastojevima u procesu provođenja odluka ESLJP.
Adil Kulenović, predsjednik udruge Krug 99, kojoj pripada Zornić, podržao je odluku o podnošenju krivične prijave, ističući da su apeli za implementaciju presuda ESLJP bili nedovoljni te da su konkretne pravne akcije neophodne kako bi se pojedinci koji koče taj proces doveli pred sud. Kulenović je naglasio važnost pravne borbe za vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava svih građana Bosne i Hercegovine.
Ova krivična prijava protiv visokog političkog lidera kao što je Dragan Čović ima potencijal značajno utjecati na političku scenu Bosne i Hercegovine i dodatno istaknuti pitanje primjene presuda ESLJP u zemlji, što je ključno pitanje u procesu izgradnje demokratskog i pravno uređenog društva u ovoj zemlji.
