Kako koji zastupnik stranaka iz državne koalicije nastupa javno, novinari ga pitaju da li je razgovor u Laktašima bio samo razgovor ili je ipak dogovor. To pitanje postaje suvišno nakon što je američka ambasada reagovala saopćenjem i uputila kritike na dogovorene prijedloge.
Ovaj put, Zdenko Ćosić (HDZ), delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je otklonio sve dileme po tom pitanju u emisiji Plenum na FTV i objasnio da dogovor treba biti ohrabrenje, a ne da stalno plašimo narod mogućnošću dogovora.
„Ako su se politički akteri, legitimni predstavnici, vladajuća većina, dogovorili oko nečega – zar to ne bi trebalo biti ohrabrenje. A mi stalno ovdje miješamo kruške i jabuke. Kad zatreba, svaki mogući dogovor, koji nije u skladu, s recimo mojom političkom vizijom, odbacujemo, i to skrivajući se iza evropskih vrijednosti. Mi često čujemo kako se u tom dogovoru za rješenja ključnih problema BiH predložilo nekakvo kakvo nema nigdje u Evropi – pa šta. Ni BiH ne postoji nigdje u Europi nego ovdje, sa svim svojim posebnostima. I zato i trebamo tražiti rješenja kakvo nigdje nema“, objašnjavao je Ćosić.
Predložio je da uzmemo rješenja koja su postignuta u Španjolskoj, oni su uspjeli naći rješenje za svoje posebnosti. Uzmimo Belgiju, to nigdje nema u Evropi, nego u Belgiji. Što bi onda bio problem ako BiH nađe rješenje koje će odgovarati njenim specifičnostima. Ustavni sud je jasno utvrdio da je konstitutivnost naroda krovno načelo Ustava BiH, ako je to tako, kako se onda mogu bilo kakvi zakonski ili podzakonski akti izvoditi koji neće korespondirati s tim krovnim načelom. Sve što nije u skladu s tim načelom, upitna mu je ustavnost“.
Ako Ćosić poštuje posebnosti drugih država, zašto ne poštuje posebnosti svoje? Ne može BiH biti jedna Španija. Niti Belgija. Često se u javnom prostoru spominje da trebamo primijeniti taj belgijski sistem uređenja. Ali niko da kaže po čemu je ta Belgija posebna pa u njoj funkcioniše takvo uređenje, ili zašto ne bi bili jedna Hrvatska?
Belgijski model zapravo znači konačnu podjelu BiH.
- Belgijske jezičke zajednice se ne poklapaju s tri regije koje su federalne jedinice
- Ne postoji jezička nadstruktura koja bi ih objedinjavala
- Potpuno različite državne povijesti i karakter država
- Multijezičke i multiregionalne stranke ne postoje jer nema multietničkog niti multikulturalnog društva - političke stranke jedne zajednice ne mogu djelovati u drugoj zajednici, a tu nepremostivu razliku Belgija prevladava s tri integrirajuća faktora. Jedan je država, drugi je građanstvo, treći je monarhija. Država je federalno uređena tako da federalne jedinice ne mogu djelovati izvan države, niti mogu imati neke „specijalne veze“ sa susjednim državama
- Pripadnici jezičkih zajednica su po Ustavu samo Belgijanci što kod nas nije slučaj
- Belgija nema jednog Dodika koji ima moć u BiH da blokira procese i koji se svakodnevno otcjepljuje od države.
