Danas je dan Đurđevdana, takođe poznat kao Jurjevo, što je kršćanski praznik posvećen Svetom Đorđu ili Jurju, koji označava početak proljeća. Iako se praznuje i u drugim kulturama, za romsku zajednicu ovaj praznik ima poseban značaj.
Datum proslave Đurđevdana varira u skladu s korištenim kalendarom, kao i kod drugih kršćanskih praznika. Katolici i protestanti obilježavaju ovaj dan 23. aprila, dok pravoslavci slave 6. maja.
Romski narod slavi Đurđevdan s nizom obreda, što ga čini jednim od najvažnijih praznika u njihovoj kulturi. To je vrijeme za ispraćaj zime i dočekivanje proljeća.
Đurđevdan simbolizira prijelaz između zime i ljeta te se smatra važnim za zdravlje domaćinstva, udaju i ženidbu mladih, plodnost stoke i obilje u poljoprivredi. Mnogi običaji, vjerovanja i čak magijske radnje povezani su s ovim praznikom.
Jedan od običaja je da najstariji član porodice ustane prije zore, opere se vani, uzme grančicu drena i blago probudi ostale članove kako bi im poželio zdravlje poput drena.
Na Đurđevdan, ljudi odlaze u prirodu još prije zore na "đurđevdanski uranak", birajući prikladno mjesto u šumi, na livadi ili uz rijeku. Priprema se hrana i piće, a jagnje se peče na ražnju. Mladi se okite vrbovim granama kako bi bili snažni kao vrba, zdravcem za zdravlje, koprivom protiv bolesti i selenom za mirisnu dušu.
Prema narodnom vjerovanju, ako je vrijeme vedro na Đurđevdan, to ukazuje na plodnu godinu, dok kiša tog dana može značiti sušno ljeto.
