Švedski mediji kritkuju BiH: Sigurnosni sporazum između Turske i BIH izaziva zabrinutost u pogledu prava i sloboda

Turska i Bosna i hercegovina su sklopile su sporazum o sigurnosnoj saradnji koji uključuje razmjenu operativnih obavještajnih podataka, obuku i donaciju opreme, što je izazvalo zabrinutost da bi Turska mogla iskoristiti sporazum za kršenje ljudskih prava u BiH, izvještava Nordic Monitor, prenosi švedski portal SCF.

U tekstu sporazuma, do kojeg je došao Nordic Monitor, dvije zemlje se obavezuju na saradnju u borbi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, uključujući pranje novca, sajber kriminal, krijumčarenje migranata, terorizam i ekonomski i finansijski kriminal.

Sporazum, koji trenutno čeka odobrenje u turskom parlamentu, potpisan je 20. septembra 2020.

Odredbe sporazuma koje se odnose na saradnju u krivičnim djelima terorizma mogle bi predstavljati probleme bosanskohercegovačkim vlastima, s obzirom na to da vlada predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana sve njegove kritičare, protivnike i disidente označava kao teroriste.

Posljednjih godina, stotine hiljada Turaka, uključujući novinare, političare, advokate i branitelje ljudskih prava, bile su istraživane, procesuirane i/ili osuđene na zatvorske kazne prema turskim zakonima o terorizmu koji su se često zloupotrebljavali u montiranim sudski procesima, uprkos činjenici da nisu imali nikakve veze sa terorizmom ili nasiljem.

U članu 2. sporazuma, koji pokriva saradnju na krivičnim djelima terorizma, stoji da "saradnja u borbi protiv terorizma uključuje, posebno, saradnju koja se odnosi na razmjenu informacija, obavještajnih podataka i procjena, te operativnu saradnju o terorističkim organizacijama i njihovom modusu operandi, terorističkim aktima, finansiranju terorizma, te tehnika i metoda koje se koriste u prevenciji i suzbijanju terorizma.”

Tokom parlamentarnih rasprava o odobravanju sličnih sigurnosnih protokola s drugim zemljama, zvaničnici turske vlade otvoreno su priznali da bi takvi sporazumi doprinijeli naporima turske vlade da potisne ljude povezane s Gülenovim pokretom u drugim zemljama.

Štaviše, na insistiranje turskih zvaničnika, sporazum uključuje odredbe o tome kako regulisati medije u borbi protiv terorističkih djela, što je stalni obrazac u takvim sporazumima koje je Turska potpisala s desetinama zemalja posljednjih godina, posebno sa zemljama koji imaju probleme sa provođenjem demokratije, poštivanjem ljudskih prava i slobode štampe.

U sporazumu se navodi da "u borbi protiv terorizma, strane će spriječiti aktivnosti vizuelnih i pisanih medijskih organa terorističkih organizacija i njihovih pročelnih institucija koje djeluju na njihovoj teritoriji protiv druge strane i obje strane ih smatraju terorističkim organizacijama i poduzimaju odgovarajuće mjere. u tom pogledu prema njihovim nacionalnim zakonima.”