Dok se Republika Srpska priprema za prijevremene izbore zakazane za 23. novembar, Milorad Dodik je, čini se, već povukao potez koji bi mogao promijeniti čitavu političku dinamiku u entitetu — ali i otvoriti ozbiljna pravna i ustavna pitanja na nivou države.
Prema informacijama iz izvora bliskih rukovodstvu SNSD-a, Dodikov novi plan predviđa da Željka Cvijanović, aktuelna članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, bude imenovana za vršiteljicu dužnosti predsjednice Republike Srpske sve do izbora novog entitetskog predsjednika. Ova odluka bi, prema svemu sudeći, trebala biti potvrđena na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a, zakazanoj za subotu.
Dvostruka funkcija – ustavni paradoks
Time bi Cvijanović, barem privremeno, obavljala dvije visoke državne funkcije istovremeno — što bi predstavljalo presedan bez presedana u postdejtonskoj političkoj praksi Bosne i Hercegovine. Trenutno nije jasno da li je ovakav aranžman uopće legalan, jer Ustav BiH i entitetski zakoni ne predviđaju mogućnost da ista osoba istovremeno bude član Predsjedništva BiH i entitetski predsjednik, pa makar i u tehničkom mandatu.
No, to očito nije prepreka Dodiku, koji već mjesecima djeluje kao da je iznad svakog zakona i svake institucije, koristeći institucije Republike Srpske kao privatni politički instrument.
Zašto ne Siniša Karan?
Iako su mnogi očekivali da će SNSD-ov kandidat za prijevremene izbore, Siniša Karan, preuzeti funkciju v.d. predsjednika, Dodik je, čini se, odlučio drugačije. Karan, aktuelni ministar unutrašnjih poslova RS-a, bio bi logičan izbor jer bi mu ta pozicija omogućila predizbornu vidljivost i direktnu promociju, ali Dodik ne prepušta ništa slučaju — pa ni kontrolu nad Palatom Republike.
Željka Cvijanović, politički poslušna i lojalna do kraja, već godinama figurira kao Dodikova najvjernija zamjenica i garant stabilnosti SNSD-ovog sistema vlasti. Njeno imenovanje ne bi bilo samo tehničko rješenje već i poruka lojalnosti – da u kriznim momentima Dodik vjeruje samo provjerenim ljudima koji nikada neće djelovati samostalno.
Starim putem do nove moći
Cvijanović je već jednom obavljala funkciju predsjednice Republike Srpske, izabrana na izborima 2018. godine, a potom je 2022. godine prešla u Predsjedništvo BiH. Iako se nalazi na američkoj crnoj listi, to nije spriječilo njene ranije posjete Sjedinjenim Američkim Državama, gdje ju je, za razliku od Dodika, Washington do sada tretirao kao „umjereniju“ figuru u SNSD-ovoj strukturi. No, upravo ta percepcija „umjerenosti“ sada Dodiku ide u prilog – jer mu omogućava da zadrži politički uticaj nad ključnim institucijama, a da međunarodna zajednica to ne vidi kao direktnu provokaciju.
Manipulacija kao državna strategija
Dodikov politički mehanizam već odavno funkcioniše po principu rotacije poslušnih kadrova – gdje svaka funkcija, bilo u entitetu ili na državnom nivou, ostaje u rukama istog kruga ljudi. Na taj način, SNSD ne samo da kontroliše institucije Republike Srpske, već povezuje entitetski i državni nivo u jedinstveni lanac političke poslušnosti.
Imenovanje Cvijanović za v.d. predsjednicu RS-a moglo bi poslužiti kao privremeni aranžman, ali i kao testni model kako bi se, ako Dodik bude pravosnažno osuđen pred Sudom BiH, vlast u entitetu mogla institucionalno konsolidovati bez formalne promjene Ustava.
Dodikova „država u državi“
U političkom sistemu koji je odavno izgubio granicu između države i privatnog interesa, potez da se član Predsjedništva BiH istovremeno postavlja za v.d. entitetskog predsjednika samo je logičan nastavak erozije institucija. Dok javnost sve više gubi povjerenje u demokratske procese, Dodik i SNSD nastavljaju da grade zatvoreni sistem moći, u kojem su lojalnost i poslušnost važniji od zakona i morala.
Ako ovaj plan prođe, Republika Srpska bi, makar formalno, mogla postati jedini entitet u Evropi gdje jedna osoba istovremeno predstavlja državu i entitet koji je negira.
