Pismo koje je Elmedinu Konakoviću, ministru vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) uputio američki državni sekretar Anthony Blinken je najnovija tema koja je ponovo pokrenula pitanje Južne interkonekcije.
Naime, američki državni sekretar Blinken poziva ministra Konakovića da izvrši pritisak na lidera HDZ-a Dragana Čovića i ubrza projekat Južne interkonekcije.
Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Cilj izgradnje ove interkonekcije je smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. Kao takav projekat, on je zaista dobrodošao u BiH. Ovaj projekat se nalazi na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas.
Ali kako kod nas ništa ne prolazi bez politike i političkih trzavica i blokada, tako ni ovaj projekat.
Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja plinovoda je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ BiH. Međutim, taj Zakon nikada nije došao na dnevni red Doma naroda Federalnog parlamenta jer su delegati HDZ-a uložili amandmane na zakon koji je ranije usvojen u Predstavničkom domu. Predloženi amandmani podrazumijevaju da se iz projekta isključi kompanija BH Gas sa sjedištem u Sarajevu te da se projekt prebaci na kompaniju koja bi bila osnovana i čije sjedište bi bilo u Mostaru.Ovi amandmani su ipak diskutabilni za zastupnike iz ostalih stranaka.
S obzirom da zadnju riječ na ovaj zakon daje Predsjedništvo BiH, u međuvremenu smo mogli čuti zahtjeve Željka Komšića i Denisa Bežirovića da će potpisati takav zakon ukoliko Parlamentarna skupština BiH usvoji državni zakon o gasu kojim bi se tačno odredile nadležnosti i ovlaštenja kako države tako i entiteta. Ono što je sigurno jeste da BiH neće dobiti državni zakon o gasu.
Blinken pisao Konakoviću: "Izvršite pritisak na Čovića da prestane s opstrukcijama za Južnu interkonekciju"
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova potvrdio je da je sjednica Vijeća ministara na kojoj se trebalo raspravljati o ovom pitanju odgođena jer su se ministri iz RS povukli iz ranijeg dogovora koji je uključivao paralelno odobrenje „istočne interkonekcije“ i "Južne interkonekcije".
Prema njegovim riječima, uslovi ministara iz Federacije BiH za dogovor o jednom drugom pitanju – kontroli goriva, bili su da se podrže zakoni o VSTV-u, vanjskim poslovima, međunarodnim sporazumima te nabavka helikoptera za Oružane snage BiH.
Kako smo vidjeli, u međuvremenu jedino je usvojen Zakon o VSTV, ali sa odredbom da će se isti usvojiti ponovo za godinu dana, a koji će tek tada navodno biti usklađen sa standardima EU.
Nakon toga, ništa se specijalno nije dešavalo, imamo tu i tamo po koju turbulenciju izazvanu najavama o otcjepljenju RS, koje Schmidt uopće ne doživljava ili neće, tako da smo malo iznenađeni vraćanjem južne interkonekcije kao jednog od prioriteta ove vlasti, ali ako pratimo posljednje izjave Dragana Čovića kako bi trebalo konačno vratiti tzv. hrvatska pitanja na dnevni red, što u prvom redu znači legitimno predstavljanje u institucijama BiH, onda i ovo vraćanje projekta "Južna interkonekcija" i nije neko iznenađenje.
Južna interkonekcija je zapravo test za Trojku i sve se više doima kao predstava u kojoj će doći do nekog kompromisa, a zapravo je već sve ovo dogovoreno uz pomoć visokog predstavnika u BiH.
U tom svjetlu treba posmatrati i ovo Blinkenovo pismo koje će najvjerovatnije da rezultira izmjenama Izbornog zakona po željama HDZ-a, ali i potpisivanjem Južne interkonekcije onako kako je i usvojeno u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH. To što je Blinken poslao pismo i hrvatskom ministru vanjskih poslova Griiću-Radmanu puno govori o povezanosti ova dva pitanja.
