Posljednje pripreme za vojnu paradu u Beogradu su u punom jeku, dok je tema obaveznog služenja vojnog roka za prve ročnike gotovo potpuno nestala iz javnog diskursa.
Stručnjaci upozoravaju na niz problema zbog kojih plan o obaveznom služenju vojske u Srbiji djeluje nerealno.
Ove godine, nekoliko mjeseci prije nego što je napunio 18 godina, Aleksi su u školu došli vojni pozivari kako bi prikupili podatke za evidenciju budućih vojnika. On nije želio pružiti svoje podatke, ali mu je kratko objašnjeno da će poziv na evidenciju stići na kućnu adresu.
Sličnu situaciju je doživio i Luka, maturant koji se pripremao za prijemni ispit na elektrotehnički fakultet. Njegov pozivar je ipak stigao na kućni prag, ali Luka ga je odbio primiti. Jedino je njegov mlađi brat Lazar, tek završivši osnovnu školu, pokazao oduševljenje zbog mogućnosti da obuče vojnu uniformu.
Posljednji put pozivi na evidenciju su u Srbiji uručeni 2010. godine, a obavezno služenje vojnog roka je prekinuto naredne 2011. godine. Tek prošle godine Narodna skupština ukinula je obustavu vojnog roka, uz najavu da bi vojarne u rujnu 2025. trebale biti pune regruta.
Međutim, sredinom rujna o služenju vojnog roka ne govori se gotovo ništa. Ni Ministarstvo odbrane nije dalo nikakve nove informacije, a posljednje obavijesti o uvođenju vojnog roka datiraju još od prošle godine. Razlog, kako je objašnjeno, je fokusiranje na organizaciju vojne parade „Snaga jedinstva“ zakazane za 20. rujna. Ulice Novog Beograda već su tjednima zatvorene zbog priprema, dok su vojarne prazne.
Vojno-politički analitičar Ivan Miletić smatra da je glavni problem novac. „Nema dovoljno sredstava za renoviranje vojarni, obnovu logistike i intendantskih kapaciteta Vojske Srbije, što je ključno za smještaj većeg broja regruta“, navodi Miletić. Dodaje da vlast strahuje i od mladih ljudi koji bi obukom uniforme mogli steći političko i vojno značenje u društvu, dok vlast trenutno održava kontrolu prvenstveno nad starijom populacijom.
Penzionisani general Momir Stojanović ukazuje i na drugi problem – neprihvatanje odluke od strane mladih iz nacionalnih manjina. „Mladi Bošnjaci i značajan dio mađarske populacije neće poštovati obavezno služenje vojnog roka, pozivajući se na prigovor savjesti ili druge razloge. Sankcionisanje bi izazvalo bunt i dodatno pogoršalo sigurnosnu situaciju u zemlji“, kaže Stojanović.
Stojanović naglašava da bi umjesto obaveznog vojnog roka moglo biti efikasnije propisati da vojna obaveza bude jedan od uvjeta za zapošljavanje u državnoj upravi, javnim preduzećima, pravosuđu, vojsci i policiji.
Pored toga, veliki problem je i politizacija vojske. Promjenom Zakona o odbrani i Zakona o Vojsci, ključna ovlaštenja prenesena su na Ministarstvo odbrane, dok je Generalštab izgubio utjecaj. „Politički utjecaj na postavljanje, školovanje i smjenu kadrova negativno utiče na kvalitetu i stručnost, posebno na ključnim funkcijama“, zaključuje Stojanović.
U praksi, predloženi Zakon o obaveznom služenju vojnog roka s postojećim rješenjima trenutno nema realne šanse za implementaciju. Ulaganje u ljudstvo, a ne samo u naoružanje i opremu, ostaje ključni izazov za Vojsci Srbije, dok paradne ulice grada prikrivaju stvarno stanje praznih vojnih objekata i neizvjesne budućnosti mladih generacija.
