Kako se magla rata diže, moderni sukobi proizvode ogromnu količinu podataka.
Dakle, kako bi dobio sliku događaja, The Economist je analizirao detalje 1.615 odvojenih napada, 2.875 lansiranja raketa i dronova, te abnormalnih "događaja visoke temperature", poput požara, na 208 strateških lokacija.
Rezultati pokazuju da su obje strane promijenile taktiku u ranim fazama rata.
Iranski kontranapadi postali su manje efikasni, kako po broju vojnika, tako i po oslanjanju na dronove umjesto raketa.
Amerika i Izrael su preusmjerili fokus sa tradicionalnih vojnih ciljeva na postrojenja odbrambene industrije, luke i infrastrukturu represivnog režima.
Dok je Iran na početku sukoba slao jedan dron za svaku raketu, taj omjer se sada popeo na tri prema jedan.
Ova promjena pristupa nije donijela nikakav uspjeh. Zaključno s 10. martom, UAE je prijavio napad sa 262 balističke rakete (od kojih je 260 presretnuto ili palo u more), 1.475 dronova (od kojih je 1.385 presretnuto) i osam krstarećih raketa (sve su presretnute). Bahrein je detektovao više od 350 projektila i uspio presresti većinu njih.
Posljednjih dana, iranski napadi su postali rjeđi.
Prema posmatračima sukoba, Amerika i Izrael trenutno gađaju dvije petine broja vojnih ciljeva koje su gađali na početku rata.
Među ranim napadima bili su predsjedničko sjedište u Teheranu i iranski sistem protivvazdušne odbrane SA-65 u Kermanšahu, u zapadnom Iranu.
Među novijim ciljevima su policijske stanice i aerodromi, kao i lokacije koje pripadaju Iranskoj revolucionarnoj gardi, specijalnoj straži režima.
Podaci iz FIRMS-a – NASA-inog sistema za praćenje šumskih požara, koji smo koristili za praćenje strateških iranskih lokacija – sugeriraju da je period intenzivnog bombardovanja fabrika raketa i dronova možda završen i da su ga zamijenili napadi na nuklearna postrojenja, rafinerije nafte, luke, kao i preostale vojne ciljeve.
Jedna konstanta bila je poremećaj putovanja i trgovine. Iako su avioni počeli polijetati s nekih aerodroma, drugi aerodromi, poput Dohe i Kuvajta, ostali su uglavnom zatvoreni.
Hormuški moreuz je glavna prometna tačka. Prije rata, kroz njega je svakodnevno prolazilo oko 50 ogromnih tankera za naftu i plin. Od početka sukoba, prošlo je samo pet tankera, a 2. marta, tri dana, nijedan tanker nije prošao.
