Subotnja zora u Teheranu, prema tvrdnjama izraelskih i američkih izvora, pretvorila se u jednu od najdramatičnijih epizoda u savremenoj historiji Irana. Pasteurov trg, političko središte glavnog grada, našao se pod snažnim udarom u operaciji koju su izraelski mediji nazvali „Epski gnjev“, a čiji je navodni cilj bio kompleks vrhovnog vođe Ali Hamnei.
Prema izvještaju izraelskog Kanala 12, izraelska vojska je bacila oko 30 bombi na kompleks u kojem je Hamnei, navodno, održavao sastanak s visokim državnim i vojnim zvaničnicima. Satelitski snimci koji su se pojavili u javnosti prikazuju znatna oštećenja unutar ograđenog kompleksa, dok su se gusti oblaci dima uzdizali iznad tog dijela grada, nedaleko od sjedišta iranskog predsjednika.
Izraelski mediji su tvrdili da je tijelo vrhovnog vođe izvučeno ispod ruševina te da su fotografije navodno predočene izraelskom premijeru Benjamin Netanyahu i američkom predsjedniku Donald Trump. Istovremeno, jedan iranski zvaničnik je demantirao te navode, tvrdeći da Hamnei u trenutku napada nije bio u Teheranu.
U prvim valovima napada, prema istim izvorima, poginulo je više istaknutih ličnosti, uključujući ministra odbrane i komandanta Revolucionarne garde.
Širi napad na strateške ciljeve
Napad na kompleks vrhovnog vođe bio je dio šire vojne operacije u kojoj je, kako se navodi, pogođeno više od 500 strateških ciljeva širom Irana. Među metama su bili Ministarstvo obavještajnih službi, Ministarstvo odbrane, Organizacija za atomsku energiju, kao i brojna vojna postrojenja i raketne baze.
Izraelska vojska je saopćila da je u operaciji učestvovalo oko 200 borbenih aviona, opisujući je kao jednu od najvećih u historiji njihovog ratnog zrakoplovstva. Američke snage su, prema dostupnim informacijama, izvele desetine udara, uključujući lansiranje krstarećih raketa Tomahawk s ratnih brodova u Zaljevu.
Napadi su zahvatili oko 20 od ukupno 31 iranske provincije, uključujući Bushehr, Qom, Isfahan i Kermanshah.
Trumpovo obraćanje i međunarodne reakcije
U televizijskom obraćanju, Trump je najavio početak „velikih borbenih operacija“ protiv Irana, ističući da je cilj eliminacija iranskog nuklearnog programa i uništenje vojnih kapaciteta te zemlje. Poručio je da Iran „nikada neće imati nuklearno oružje“, a obraćajući se iranskom narodu rekao je: „Došlo je vrijeme za vašu slobodu“, pozivajući na promjene u zemlji.
Nakon napada, američke sigurnosne službe podigle su nivo pripravnosti na najviši stepen zbog mogućnosti odmazde. Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da britanski avioni učestvuju u odbrambenim operacijama radi zaštite britanskih i savezničkih interesa, što dodatno ukazuje na internacionalizaciju krize.
U međuvremenu, više aerodroma u regiji je zatvoreno, a hiljade putnika ostale su blokirane.
S iranske strane, zvaničnici su izvijestili da je u jednom od napada, navodno, pogođena djevojačka škola na jugu zemlje, pri čemu je stradalo 85 osoba. Američki izvori su negirali da su gađani civilni objekti, tvrdeći da su mete bile isključivo vojne lokacije.
Izrael je poručio da bi operacije mogle trajati nekoliko dana, dok je Teheran najavio „razoran odgovor“, čime je otvorena mogućnost daljnje eskalacije sukoba s potencijalno ozbiljnim regionalnim i globalnim posljedicama.
