Palestinski predsjednik Mahmud Abas donio je odluku o raspisivanju parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati 28. novembra, čime bi Palestinci nakon više od dvije decenije ponovo dobili priliku da biraju svoje predstavnike.
Izbori su raspisani predsjedničkim dekretom, a poziv na glasanje upućen je stanovnicima Zapadne obale, Istočnog Jerusalema i Pojasa Gaze. Međutim, sama realizacija ovog procesa ostaje pod velikim znakom pitanja zbog dubokih političkih podjela i posljedica dugotrajnog rata.
Posljednji parlamentarni izbori na palestinskim teritorijama održani su još 2006. godine. Tada je Hamas ostvario pobjedu i osvojio većinu mjesta u Palestinskom zakonodavnom vijeću, nakon čega su uslijedili sukobi s Fatahom.
Godinu kasnije Hamas je preuzeo kontrolu nad Pojasom Gaze, dok su institucije palestinskog parlamenta praktično prestale funkcionisati. Kasnije je zakonodavno tijelo i formalno raspušteno.
Nakon toliko godina bez izbora, novi pokušaj političkog procesa dolazi u jednom od najtežih perioda za Palestince. Rat koji je zahvatio Gazu ostavio je ogromne ljudske i materijalne posljedice, a pitanje organizacije glasanja u takvim okolnostima predstavlja jedan od najvećih izazova.
Brojni stanovnici Gaze izgubili su domove, veliki broj ljudi je raseljen, dok su ratne posljedice značajno promijenile demografsku sliku područja. Zbog toga se postavlja pitanje da li je u trenutnim okolnostima moguće osigurati izbore koji bi bili slobodni, sigurni i međunarodno priznati kao legitimni.
Dodatni problem predstavlja politička situacija u Istočnom Jerusalemu, gdje Izrael ograničava djelovanje palestinskih političkih struktura, dok Hamas i dalje zadržava kontrolu nad Gazom.
Mahmud Abas, koji ima 90 godina, na čelu Palestinske uprave nalazi se od 2005. godine. Njegov predsjednički mandat istekao je još 2009. godine, ali su novi predsjednički izbori godinama odgađani.
Prema najavi, predsjednički izbori trebali bi biti održani u prvom kvartalu 2027. godine.
Iako raspisivanje parlamentarnih izbora predstavlja pokušaj povratka demokratskom procesu, ostaje neizvjesno hoće li političke podjele, sigurnosna situacija i posljedice rata omogućiti njihovo stvarno održavanje.
