Na pitanje voditeljice FTV zašto je među tri zakona uvršten Izborni zakon, iako predstavnici Evropske unije to nisu spominjali, Mia Karamehić Abazović, zastupnica NiP-a je kazala da je uvršten zbog najava visokog predstavnika Christiana Schmidta da će nametnuti rješenje u tehničkom djelu.
"To je Izborni zakon gurnulo na viši stepen hitnosti nego što je bio do sad. OHR na jednu stranu, međunarodna zajednica nije kompaktna cjelina, čak ni Evropska unija. Pa ćete dobiti različite glasove. Plenković ili ministar vanjskih poslova Hrvatske Radman će vam reći da je rješavanje hrvatskog pitanja nešto što je apsolutno neophodno. Ostali će vam reći da to može, a i ne mora. Europarlamentarci će vam reći da je potrebno da u novi Izborni zakon obavezno uvrstimo i presude Evropskog suda za ljudska prava. Tako da postoji više elemenata koje bi mi idealno trebali inkorporirati u Izborni zakon", kazala je državna zastupnica.
"Treba zadovoljiti transparentnost izbornog procesa. Da olakšamo Hrvatima u Bosni i Hercegovini da se osjećaju ugodno i slobodno u ovoj zemlji da biraju svoje predstavnike. I u isto vrijeme da svakom građaninu na svakom pedlju BiH omogućimo da se kandiduju za najvišu poziciju u BiH, to je Predsjedništvo", objasnila je Karamehić Abazović.
Što će reći da NiP podržava prijedlog HDZ-a.
Čović: Nezamislivo je da neko nekom bira predstavnika ili da se biraju ''dva bošnjačka člana Predsjedništva'
Juče je na taj isti prijedlog HDZ-a koji se odnosi na izmjene Izbornog zakona BiH u pogledu izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, reagovao SDP-ov zastupnik Saša Magazinović: „Niko ne treba da računa na to da ću podržati bilo koje rješenje kojim će desetine hiljada ljudi, pa i ja sam, nastaviti biti diskriminisani i onemogućeni u kandidaturi za institucije naše države. Znam da ovaj moj stav podržavaju kolege iz stranaka Trojke.
Zalažem se za jednakost svih. Smatram da to što je neko Bošnjak, Srbin, Hrvat ili “ostali” ga ne čini boljim ili lošijim čovjekom, boljim ili lošijim političkim izborom. Pozivam da se takmičimo u radu, konkretnim rezultatima, dobroti i solidarnosti, a ne u tome ko je veći Srbin, Hrvat, Bošnjak…“
Čak iz ovih izjava vidimo da postoje različita gledišta parlamentarnih zastupnika unutar stranaka Trojke, a vezano za izmjene Izbornog zakona BiH, iako nas ubjeđuju da su po ovom pitanju stranke Trojke složne. Ono što vidimo da niti su složni unutar Trojke, niti u svojim matičnim strankama.
