Protesti u Iranu su se smirili, ali su nemiri doveli do hiljada mrtvih i optužbi s najviših nivoa vlasti.
Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei , okrivio je američkog predsjednika Donalda Trumpa za "žrtve i štetu" nastale tokom protesta, dok grupe za ljudska prava navode da je u suzbijanju nemira ubijeno više od 3.000 ljudi.
U svojoj prvoj objavi na društvenoj mreži X od svog posljednjeg pojavljivanja 12. januara, ajatolah Ali Hamnei je rekao da smatra Donalda Trumpa odgovornim za "žrtve, štetu i klevete koje je iznio protiv iranskog naroda".
Hamnei je prethodno optužio demonstrante da djeluju u ime Trumpa i drugih "stranih terorista", nazivajući ih "vandalima i izgrednicima" koji "uništavaju vlastite ulice kako bi udovoljili predsjedniku druge zemlje". Tokom nemira, neki demonstranti su spalili Hamneijevu lutku, koja je postala simbol prkosa režimu.
Potvrđeno 3090 smrtnih slučajeva
Demonstracije su izbile 28. decembra zbog ekonomskih teškoća, ali su se brzo proširile širom zemlje u proteste koji pozivaju na okončanje vladavine klerikalizma. Snimci od 30. decembra prikazuju studente kako marširaju s trgovcima u Teheranu, uzvikujući slogane u spomen na Rezu Šaha , osnivača dinastije svrgnute u Islamskoj revoluciji 1979. godine.
Američka novinska agencija za ljudska prava (HRANA) saopštila je da je potvrđeno 3.090 smrtnih slučajeva, uključujući 2.885 demonstranata. S druge strane, iranska državna televizija je procijenila broj poginulih na 300.
Mediji su nezavisno potvrdili više od 110 smrtnih slučajeva, uključujući šest žena i 11 djece, navodeći da priče žrtava ukazuju na pokušaje režima da prikrije brutalnost.
Posljednjih dana nije bilo znakova novih protesta, a život na ulicama Teherana i drugih gradova se vraća u normalu. Vlasti su počele procjenjivati štetu koju su demonstracije prouzrokovale. Prema službenim podacima, oštećeno je 350 džamija, 126 molitvenih dvorana, 80 domova imama, 400 bolnica i stotine vozila hitne pomoći. Tokom nemira, pristup internetu bio je gotovo potpuno blokiran više od sedmicu dana, što je otežavalo dobijanje provjerenih informacija. Organizacija za sajber sigurnost NetBlocks izvijestila je o "vrlo blagom porastu internet povezivosti" nakon 200 sati prekida.
Skepticizam prema Pahlaviju
Nakon što su se pojavili izvještaji o ubistvima demonstranata, Donald Trump je obećao da će SAD "priskočiti u pomoć" i najavio je carinu od 25 posto za zemlje koje posluju s Iranom. Međutim, kako su se protesti smirivali, Trump je promijenio ton i zahvalio iranskom rukovodstvu na otkazivanju "preko 800 vješanja".
Obraćajući se novinarima, Trump je rekao da ga niko nije uvjerio da ne napadne Iran, ali da je "sam sebe uvjerio" nakon što su vješanja otkazana. Ali Vaez , direktor za Iran u Međunarodnoj kriznoj grupi, ocijenio je da američki predsjednik "očigledno traži neku vrstu izlaza" iz obećanja da će poduzeti mjere protiv iranskog režima.
Iranski prijestolonasljednik u egzilu , Reza Pahlavi, održao je konferenciju za novinare u Washingtonu . Izjavio je da će "Islamska Republika pasti - ne ako, već kada" i pozvao na međunarodnu pomoć u svrgavanju režima. Pahlavi je ponudio da vodi prelaznu vladu koja bi vratila zemlju demokratiji i održala slobodne izbore. Međutim, analitičari smatraju da je njegovu tvrdnju o skorom kolapsu režima "vrlo teško" provjeriti, a i sam Trump je ranije izrazio skepticizam prema Pahlaviju.
Podrška iranskoj opoziciji izražena je i na protestima širom svijeta. Ispred iranske ambasade u Londonu izbili su "nasilni neredi", tokom kojih je nekoliko policajaca povrijeđeno, a četiri osobe su prevezene u bolnicu. Policija je izvijestila o brojnim hapšenjima nakon što su na policajce bačene rakete.
