Trebamo li nositi crno ili bijelo ljeti?
Istina je da ljekari redovno preporučuju laganu, široku odjeću svijetlih boja za ljetne vrućine. Ali jeste li se ikada zapitali zašto beduini, koji cijeli život provode na saharskom suncu, često nose crno ili indigo?
Odgovor na ovo pitanje nije trivijalno jednostavan, ali nije ni komplikovan.
Naime, činjenica je da crna najbolje apsorbira sunčevo zračenje, a bijela ga najbolje reflektira. Zato je crna crna, a bijela bijela; vidimo samo one boje koje se reflektiraju od površine, a ne one koje se apsorbiraju. Crna površina apsorbira sve boje, tako da ne vidimo nijednu, a bijela reflektira sve što naše oči vide kao bijelo. Logika nalaže da je najbolje nositi bijelu odjeću na suncu jer ona reflektira sve.
Ipak, Beduini nose crno. Da li je moguće da su greškom usvojili pogrešnu tradiciju? Budući da su ljudi, a ne životinje, sasvim je moguće da su se vodili nekom "višom" idejom koja možda nije evolucijski optimalna. Ali ako pogledamo širu sliku, vidjet ćemo da to nije slučaj. Naime, koze koje uzgajaju Beduini, kao i neke druge pustinjske životinje, imaju crno krzno, dok većina arktičkih ptica ima bijelo perje, ali, kako će nauka pokazati, to nije samo stvar kamuflaže. Pa u čemu je kvaka?
Dvije studije
Prije svega, treba zapamtiti da se odjeća ponaša slično prema našem tijelu kao i prema suncu. Drugim riječima, crna boja će bolje apsorbirati toplinsko zračenje našeg tijela, kao što će bolje apsorbirati zračenje sunca u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. Na isti način, bijela boja će bolje reflektirati zračenje našeg tijela nazad prema koži, kao što će reflektirati zračenje sunca prema van.
Naravno, crna odjeća mora nekako osloboditi zračenje koje je apsorbirala, pa crna i najbolje zrači. Crni materijali uglavnom zrače apsorbiranu energiju u infracrvenom, termalnom dijelu spektra koji ljudske oči ne mogu vidjeti. Zato su crni automobili topliji na dodir od bijelih.
Ovdje naša priča o beduinima, kozama i arktičkim pticama postaje malo složenija. Kao što se kaže, đavo je u detaljima.
I ove detalje je briljantno otkrila velika i detaljna studija provedena još 1978. godine (Walsberg, Campbell & King Comp. Physiol. 126B: 211-222) koja je istraživala utjecaj različitih boja perja na različitim temperaturama i u različitim uvjetima - bijele i crne, na vrućini i hladnoći, sa ravnim i "napuhanim" perjem, te bez vjetra i s vjetrom.
Rezultati su pokazali sljedeće:
U hladnim uslovima bez vjetra, crne ptice sa spljoštenim perjem najbolje su zadržavale toplotu, nešto bolje nego da im je perje bilo nakostrešeno. U vrućim uslovima bez vjetra, bijelo napuhano perje najbolje je reflektovalo i otpuštalo toplotu, štiteći tako od vrućine. To potvrđuje prvu intuitivnu tezu i preporuke doktora - nosite bijelu, lepršavu odjeću po vrućini. Ali kada se uslovima doda vjetar, stvari se naglo mijenjaju. Pri brzinama vjetra većim od 3 m/s, napuhano bijelo perje je najmanje efikasno u raspršivanju toplote. To objašnjava zašto većina arktičkih ptica ima bijelo napuhano perje. Crno, napuhano perje je najbolje u raspršivanju toplote u takvim okolnostima, što zauzvrat objašnjava zašto beduini nose crnu, lepršavu odjeću, a njihove koze imaju crno krzno.
Zašto je to tako? Crna odjeća apsorbira oba zračenja - i sunčeva i naša tjelesna. Međutim, ako je odjeća široka i čupava (na primjer, vuna), ili ako nije pripijena, i ako je izložena vjetru, strujanje zraka će brže oduzimati toplinu odjeći nego što će se ona apsorbirati i prenijeti na kožu. S druge strane, crna, pripijena majica na suncu bez vjetra bit će najgore moguće rješenje za toplinu.
Ključno je da li je odjeća široka.
Slične rezultate zabilježila je i druga studija, objavljena u časopisu Nature 1980. godine, koja je pokušala odgovoriti na naše pitanje o beduinima u crnom. Pokazalo se da su se ljudi odjeveni u široku crnu odjeću zagrijavali jednako kao i oni odjeveni u bijelo.
Naime, iako je površina njihove odjeće apsorbirala oko 2,5 puta više topline, čini se da ona nije uspjela prodrijeti do tijela, dok se tijelo hladilo kroz razne otvore u širokoj odjeći. Konačno, treba imati na umu da beduini često putuju obučeni u bijelo i da u hladu svojih šatora često nose crno.
Šta možemo zaključiti iz svega ovoga? U velikoj većini slučajeva, u okolnostima u kojima živimo - na gradskim ulicama gdje ljeti obično nema ni daška vjetra - ipak je najbolje slijediti preporuke ljekara - nositi bijelu i lepršavu odjeću.
Ko su beduini?
Beduini su nomadski arapski narodi koji stoljećima žive u pustinjama i polupustinjama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Tradicionalno su se bavili stočarstvom, prvenstveno uzgajajući deve, koze i ovce, te su migrirali u potrazi za vodom i pašnjacima. Njihov način života oblikovali su surovi pustinjski uslovi, plemenska organizacija, jake porodične veze i običaji gostoprimstva.
Tradicionalno su naseljavali područja Arapskog poluotoka, Sinaja, Negeva, sirijske pustinje i dijelove Egipta, Jordana, Saudijske Arabije, Izraela, Sirije, Iraka i Sjeverne Afrike. Danas mnogi beduini više ne žive nomadski, već u selima i gradovima, ali u mnogim zajednicama i dalje postoji snažno prisustvo identiteta povezanog s pustinjom, plemenom i tradicionalnim načinom života.
