Kako kaže, između 20. i 30. godine stvara se koštana masa, i tad je fizička aktivnost najneophodnija, jer je gubitak koštane mase isključivo vezan za fizičku neaktivnost.
Zbog manjka fizičkih aktivnosti skoro 1,8 milijardi odraslih ljudi je izloženo riziku od bolesti, poput srčanog i moždanog udara, karcinoma, dijabetesa itd., navodi Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), no to će se samo dodatno pogoršavati, a te bolesti bi se, kako ističu fizijatri, mogle spriječiti vježbanjem tri-četiri puta sedmično.
U izvještaju SZO navode da se situacija pogoršava, a nova studija istraživača i akademika otkrila je da je fizička neaktivnost na globalnom nivou porasla za oko pet procenata između 2010. i 2022. godine. Dodaju da skoro trećina odraslih širom svijeta, odnosno 31 odsto, ne vježba dovoljno, u odnosu na 23 odsto u 2000. godini i 26 odsto u 2010. godini.
Ako se trenutni trendovi nastave, stručnjaci predviđaju da do 2030. godine oko 35 odsto ljudi neće dovoljno vježbati. Kada je riječ o polnim razlikama, zaključak je da žene vježbaju manje nego muškarci, sa stopom neaktivnosti od 34 odsto u poređenju sa 29 odsto nedovoljno aktivnih muškaraca.
Specijalista fizikalne medicine, kaže da svaku fizičku aktivnost treba prilagoditi uzrastu.
“Vidimo da je korištenje telefona sada najveći problem kod djece. To je jedan novi način života, koji se razlikuje od onog kako smo se mi nekad kretali i odrastali. Prije su bile zastupljene igre, poput penjanja na drveće, lastiša, trčanja, ali to se vremenom smanjuje. Mijenja se način života, i to od najmlađeg uzrasta, a djeca su više vezana za telefone, računare, igraju igrice te krive nerazvijene kičme”.
“Povećavaju se bolovi u donjem dijelu kičme, prvenstveno zbog dugotrajnog sjedenje, a u kasnijim godinama, kod radno sposobnog stanovništva, određena profesije dovode do opterećenja zglobova, kukova, koljena. Kod žena neaktivnost vodi u osteoporozu, a kao prevencija tome je kretanje, ali sva ta aktivnost treba da bude prilagođena životnom dobu”.
Između 20. i 30. godine stvara se koštana masa, i tad je fizička aktivnost najneophodnija, jer je gubitak koštane mase isključivo vezan za fizičku neaktivnost.
“To znači da nam u budućnosti prijeti epidemija osteoporoze, zatim problema sa kičmenim stubom, odnosno diskushernija, skolioza i sl. Bitno je da se uključimo svi da se poveća fizička aktivnost, i to od pedijatara, koji će roditeljima na sistematskim pregledima govoriti koliko je bitno da se dijete aktivira, šeta, upisuje na sportove…”, dodaje ona.
Ističe da bi oni starijeg uzrasta trebalo da imaju fizičke aktivnosti oko 180 minuta na sedmičnom nivou, dok bi za one između 55 i 65 godina bilo dovoljno da se dnevno prošetaju pet km. Za osobe između 20. i 40. godine potrebno je, navodi, uključiti redovne treninge, kao i za one između 40. i 60. godine, no to ne mora biti svakodnevna aktivnost, već vježbanje tri-četiri puta sedmično.
