Rodno zasnovano nasilje u Bosni i Hercegovini i dalje predstavlja jedan od najozbiljnijih društvenih problema, a zabrinjavajući podaci pokazuju da u prosjeku svakog mjeseca jedna žena izgubi život kao posljedicu nasilja.
Zbog toga je pokrenut novi zajednički program vrijedan 9,5 miliona eura, čiji je cilj unaprijediti zaštitu žena, ojačati institucije i osigurati efikasniju primjenu postojećih zakonskih rješenja.
Program „Akcelerator rodne ravnopravnosti“ finansiraju Evropska unija te vlade Danske i Švedske u okviru inicijative Team Europe, a provodi se u saradnji s Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centrom Federacije BiH i Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske, uz podršku agencija Ujedinjenih nacija.
Na predstavljanju programa u Sarajevu, šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca upozorio je da statistike predstavljaju stvarne ljudske tragedije.
“Iza ovih statistika uvijek je žena čiji je život naglo prekinut”, poručio je Soreca, naglašavajući da nasilje nad ženama ostaje ozbiljan izazov ne samo u Bosni i Hercegovini nego i širom Evrope.
Podsjetio je da gotovo svaka treća žena u Evropskoj uniji tokom života doživi fizičko ili seksualno nasilje, dok više od hiljadu žena godišnje bude ubijeno, najčešće od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera ili člana porodice.
Soreca je istakao da će sredstva biti usmjerena na jačanje institucionalnog odgovora, unapređenje rada sigurnih kuća, razvoj usluga podrške žrtvama, ali i stvaranje boljih ekonomskih prilika za žene koje su preživjele nasilje ili trgovinu ljudima.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić naglasila je da Bosna i Hercegovina već raspolaže kvalitetnim zakonodavnim i strateškim okvirom, ali da najveći izazov ostaje njegova dosljedna i održiva primjena u praksi.
Na potrebu dubljih društvenih promjena ukazala je i rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Arnhild Spence, koja je upozorila da žene i dalje snose najveći teret neplaćenog rada, suočavaju se s različitim oblicima diskriminacije te ostaju nedovoljno zastupljene u političkom odlučivanju.
Istaknula je da, uprkos zakonskoj obavezi o najmanje 40 posto zastupljenosti žena na izbornim listama, njihov broj među izabranim zvaničnicima opada, dok su žene i dalje rijetkost na funkcijama načelnika i gradonačelnika.
Učesnici predstavljanja programa poručili su da cilj nove inicijative nije donošenje novih propisa, već osiguravanje da postojeći zakoni budu dosljedno provođeni, kako bi zaštita žena postala stvarna, a ne samo formalna obaveza institucija.
