Najnovija analiza kvaliteta vode sa javnih česmi na području Tuzlanskog kantona pokazala je zabrinjavajuće rezultate. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo TK, više od trećine ispitanih izvora ne ispunjava zdravstvene uslove za ljudsku upotrebu, zbog čega građanima savjetuju dodatni oprez prilikom korištenja vode.
Tokom jula stručne ekipe analizirale su uzorke sa 32 javne česme u svim gradovima i općinama kantona. Laboratorijski nalazi pokazali su da je 12 uzoraka, odnosno 37 posto, zdravstveno neispravno. Kod osam uzoraka utvrđena je bakteriološka kontaminacija, dok je pet uzoraka palo na fizičko-hemijskim parametrima.
Kontrola je obuhvatila javne česme u Tuzli, Živinicama, Lukavcu, Banovićima, Gradačcu, Gračanici, Srebreniku, Teočaku, Čeliću, Doboju Istok, Sapni, Kladnju i Kalesiji.
Među česmama čija je voda ocijenjena zdravstveno ispravnom nalaze se Par Selo, Hum Miladije, Miladije – Sumporna voda, Dokanj, Jurišićka Lipnica i Alijina u Mihatovićima u Tuzli, Kotornica i Hajr Voda u Šerićima, Tito i Alija te Karabašić H. Enveru – Erax Invest u Banovićima, Kukuruzi u Mionici III, Tursun u Stjepan Polju, Petrak, Barutni i Majdan Modrac, Avdina i Ajšina voda te Bukovik, kao i Marinuša, Kapavac i Vitalj.
S druge strane, građanima se preporučuje da ne piju vodu sa javnih česmi Kiseljak – prirodna mineralna, Slavinovići, Lipa Mosnik, Obodnica Marinovići, Ječmište i Studenac u Tuzli, Djedovača u Gornjim Dubravama, Zrnić Ševko u Vidi II, Cerić u Orahovici, Terzikuša u Teočaku, Avdićkuša u Klokotnici te Hajr voda u Donjim Vukovijama, jer analize pokazuju da voda na tim lokalitetima nije zdravstveno ispravna.
Iz Zavoda za javno zdravstvo TK pozvali su građane da za piće koriste isključivo vodu sa izvora koji su pod redovnim zdravstvenim nadzorom te da se prije korištenja javnih česmi informišu o rezultatima analiza.
Ljekari upozoravaju da je najčešći uzrok neispravnosti nedostatak redovnog održavanja i dezinfekcije izvorišta, kao i izostanak sistema za hlorisanje vode. Posebnu zabrinutost izaziva prisustvo koliformnih bakterija, koje ukazuju na moguće fekalno zagađenje vode.
Konzumiranje takve vode može izazvati različite zdravstvene tegobe, uključujući gastroenterokolitis, infekcije mokraćnih puteva i gastritis, a simptomi se najčešće manifestuju kroz proljev, povraćanje i povišenu tjelesnu temperaturu.
Stručnjaci ističu da javne česme mogu imati važnu ulogu kao alternativni izvor vode u vanrednim situacijama, poput poplava ili drugih elementarnih nepogoda, ali naglašavaju da bi u svakodnevnim okolnostima građani trebali koristiti vodu iz gradskih vodovoda, koji su pod stalnim nadzorom i redovnim kontrolama kvaliteta.
