Hekić upozorava na pad i neodrživ ekonomski sistem
Predsjednik Benjamin Hekić, na čelu Udruženje malih i srednjih privrednika FBiH, iznio je zabrinjavajuće podatke o kretanju zaposlenosti u Federaciji Bosne i Hercegovine, upozoravajući da je tržište rada ušlo u negativan trend nakon višegodišnjeg rasta.
Prema njegovim navodima, broj zaposlenih u odnosu na novembar 2025. godine manji je za 1.200, dok je u poređenju s decembrom 2024. godine zabilježen pad od čak 6.043 zaposlenih. Hekić ističe da su to „katastrofalni podaci“ koji, kako tvrdi, direktno demantuju ekonomske politike aktuelne vlasti u Federaciji.
Od rasta do pada zaposlenosti
Hekić podsjeća da je Federacija BiH nakon pandemije bilježila stabilan rast zaposlenosti, sve do 2025. godine, kada dolazi do naglog preokreta:
2021.godina: +12.541 zaposlenih 2022.godina: +5.278 2023. godina: +6.033 2024. godina: +7.107 2025. godina: −6.043 „Sada se zaposlenost smanjuje gotovo istim intenzitetom kojim je ranije rasla“, upozorava Hekić, dodajući da bi predloženi zakoni i budžetske politike mogli dodatno produbiti postojeću krizu.
Skoro polovina radno sposobnih – ekonomski neaktivna
Pozivajući se na zvanične podatke, Hekić navodi da skoro 50 posto radno sposobnog stanovništva u FBiH nije ekonomski aktivno, uz procjenu da značajan dio ljudi radi u sivoj ili crnoj ekonomiji ili zavisi od socijalnih davanja.
Posebno problematičnim ocjenjuje prijedlog budžeta FBiH, koji opisuje kao izrazito socijalni, uz poruku da se „troši više nego što se zarađuje“, te da teret izdržavanja sistema pada na sve manji broj zaposlenih.
Javna administracija i pritisak na privatni sektor Hekić iznosi i strukturalne podatke o zaposlenosti, navodeći da u FBiH ima oko 173.000 zaposlenih u javnom sektoru, te dodatnih oko 50.000 u poludržavnim preduzećima koja, kako tvrdi, uglavnom posluju s gubicima. Time se, prema njegovim riječima, dolazi do omjera od 50 posto zaposlenih u privatnom i 50 posto u javnom sektoru, što smatra neodrživim.
„Plate u privatnom sektoru su relativno male jer jedan radnik mora zaraditi sebi neto platu i izdržavati još gotovo tri osobe kroz poreze i doprinose, dok produktivnost istovremeno opada“, poručuje Hekić.
Prijedlozi rješenja
Kao moguće izlaze iz krize, Hekić predlaže:
smanjenje javne administracije za najmanje 30 posto,
smanjenje primanja u javnom sektoru,
smanjenje poreza i doprinosa radi povećanja zaposlenosti i prelaska iz sive u formalnu ekonomiju,
promjenu političkog i društvenog mentaliteta,
smanjenje oslanjanja na socijalna davanja i jačanje radne etike,
ostanak i borbu za bolju budućnost u zemlji.
Upozorava da bi, ukoliko se trenutni trendovi nastave, odnos onih koji zarađuju i onih koji troše mogao pasti na 25 prema 75, što bi, kako kaže, dovelo do potpunog kolapsa sistema.
Hekić na kraju poručuje da su hrabrost, poduzetništvo i ekonomske reforme jedini put izlaska iz krize, uz apel građanima da ne prihvataju pasivnu ulogu u sistemu koji, kako tvrdi, postaje sve neodrživiji.
