Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, u januaru ove godine broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini je iznosio 850.095, od čega 390.182 žene.
Najveći sektori po broju zaposlenih
prerađivačka industrija – 160.026
trgovina – 157.996
javna uprava i odbrana – 77.086
obrazovanje – 72.474
zdravstvo i socijalna zaštita – 63.221
ugostiteljstvo – 42.469
građevinarstvo – 42.097
prevoz i skladištenje – 39.323
Kako se navodi u ovim podacima, broj zaposlenih osoba se u odnosu na decembar 2025. godine smanjio za 0,5 odsto, a broj zaposlenih žena za 0,3 odsto.
Ovo znači da je broj zaposlenih za mjesec dana manji za nešto manje od 4.500 radnika.
Ali u kojim sektorima ima najviše zaposlenih?
Prema posljednjim podacima, više od 300.000 radnika je zaposleno u dvije grane, pa tako prerađivačka industrija ima najviše radnika, i to 160.026.
Slijedi trgovina na veliko i malo, te popravak motornih vozila i motocikala 157.996.
Javna uprava
Dalje ide javna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje sa 77.086 zaposlenih, te obrazovanje 72.474.
U kategoriji zdravstvene i socijalne zaštite zaposlen je 63.221 radnik, dok je u kategoriji pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane 42.469.
Građevinarstvo
U građevinarstvu je zaposleno 42.097 radnika, a u sektoru prevoz i skladištenje njih 39.323.
Sektor informacije i komunikacije u Bosni i Hercegovini zapošljava 29.891, a stručne, naučne i tehničke djelatnosti 27.760.
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti zapošljavaju 20.499, finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 19.079, poljopriveda, šumarstvo i ribolov 18.796, a ostale uslužne djelatnosti 18.106.
Snabdijevanje strujom
U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom ima 17.862 zaposlenih, dok u umjetnosti, zabavi i rekreaciji radi 15.142 ljudi.
U vađenju ruda i kamena ima 14.847 zaposlenih, snabdijevanju vodom, uklanjanju otpadnih voda, upravljanju otpada, te djelatnosti sanacije zaštite životne sredine 13.645.
Najmanje zaposlenih
Najmanje zaposlenih je u sektoru poslovanja nekretninama, njih 3.316.
Riječ stručnjaka
Ekonomista Igor Gavran kaže da trgovina BiH ne može omogućiti nikakav rast, pogotovo jer se dobrim dijelom odnosi na trgovinu uvoznom robom koja ne samo da nije pozitivna, nego je izrazito štetna za ekonomiju.
"Cijene u trgovini su također štetne za ekonomiju i životni standard jer su nerealno visoke, a sama zaposlenost daje minimalan doprinos jer su plaće u trgovini uglavnom minimalne, a poslovi većinom zahtijevaju minimalno obrazovanje. S obzirom na to da se od ovih više od 300.000 zaposlenih oko polovine odnosi na trgovinu, ne možemo ni slučajno biti zadovoljni podacima. Skoro 80.000 je javna uprava, a ako tu pribrojimo i javna preduzeća i sektore poput zdravstva koji su dominantno također javni, vidimo da dominantan postaje javni sektor u širem smislu, a ne prerađivačka industrija", objašnjava Gavran.
Prema njegovim riječima, jedini sektor koji generiše održivi ekonomski rast i razvoj je industrija, odnosno proizvodnja konkretnih proizvoda, prije svega finalnih i tehnološki naprednih, gdje se ostvaruje najveća dodana vrijednost.
"I sektor poljoprivrede bi morao imati puno više zaposlenih i puno veću proizvodnju nego što je sada slučaj jer bez jake domaće poljoprivrede opet se sve svodi na uvoz i ovisnost o stranoj robi. Smanjenje broja zaposlenih nije nimalo neočekivano, naprotiv, a bez novih ulaganja se može očekivati i dalji pad. Jedan veliki proizvođač (Koksara) je praktično ugašen, industrija čelika se prepušta propadanju u interesu uvoznih lobija, prijevoznici se također ignorišu, domaća poljoprivreda je na udaru rasta troškova koje vlasti jednako ignorišu, itd. Jednostavno, nemamo osnova biti optimisti dok je vlastima važniji selfi s otpravnikom poslova jedne ambasade ili putovanja po svijetu od domaće ekonomije",
