Belgija razmatra smještaj zatvorenika i ilegalnih migranata na Zapadnom Balkanu
Belgijska ministrica za azil i migracije, Anneleen Van Bossuyt, otkrila je da njena vlada razmatra mogućnost iznajmljivanja zatvorskog prostora u trećim zemljama za smještaj stranih zatvorenika osuđenih za krivična djela u Belgiji, ali i ilegalnih migranata kojima je odbijen boravak u toj zemlji. Van Bossuyt je istakla da se radi o jednoj od opcija za povećanje stope povratka u saradnji s belgijskim Ministarstvom pravde.
Na radaru belgijske vlade su trenutno Albanija i Kosovo, kao potencijalne destinacije za smještaj stranih zatvorenika i migranata. Cilj je prebacivanje onih koji služe kazne u Belgiji u druge zemlje, uz mogućnost iznajmljivanja prostora za smještaj.
Van Bossuyt je objasnila da razgovori s Albanijom prvenstveno obuhvataju albanske državljane koji trenutno služe kazne u belgijskim zatvorima, dok Kosovo može poslužiti za smještaj osoba svih nacionalnosti koje ilegalno borave u Belgiji. Najvjerovatnije je da će biti prihvaćen plan prebacivanja albanskih državljana u Albaniju, s obzirom na ranije prakse Belgije i drugih evropskih zemalja.
Slični modeli već se testiraju u Evropi. Danska, primjerice, šalje strance kojima je naređeno da napuste zemlju da odsluže kazne na Kosovu, odakle se potom vraćaju u svoje zemlje porijekla. Italija je prošle godine otvorila prve centre za pritvor migranata na teritoriji Albanije, što je izazvalo kritike zbog kršenja ljudskih prava.
Van Bossuyt je naglasila da Belgija razmatra i druge mogućnosti izvan Zapadnog Balkana, ali je važno prvo utvrditi gdje se takvi centri mogu legalno i efikasno uspostaviti. Dodala je da bi Belgija mogla koristiti novi sporazum EU koji omogućava državama članicama da šalju migrante u tzv. “centre za povratak” u trećim zemljama, kao način ubrzanja procesa povratka osoba čiji zahtjevi za azil nisu odobreni.
Belgijska ministrica je branila i nedavni zaokret u politici azila, kritiziran od strane branitelja ljudskih prava. Podsjetila je da su belgijski sudovi u nekoliko navrata naložili vladi da osigura smještaj porodicama izbjeglica, što nije urađeno, a vlada je bila primorana platiti kazne. Van Bossuyt je rekla da se odlučila ne plaćati te kazne kako bi sredstva bila iskorištena za promjene u politici i uspostavu održivih rješenja za budućnost.
Belgija posljednjih godina nastoji smanjiti broj zahtjeva za azil, što je postignuto digitalnim kampanjama kojima se tražioce azila obeshrabruje da dolaze u zemlju. U novembru 2025. godine Belgija je zabilježila najniži broj zahtjeva za azil od sredine 2023. godine, što vlasti pripisuju strožim politikama migracija.
