U Bosni i Hercegovini, dok građani svakodnevno suočavaju sa inflacijom i rastom osnovnih troškova života, neke političke figure uživaju u luksuzu koji malo ko može da priušti. Najekstremniji primjer ovog fenomena je aktuelni bošnjački član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, koji je postao rekorder po broju tjelohranitelja – njih čak dvanaest.
Za poređenje, Željka Cvijanović ima četiri tjelohranitelja, što jasno pokazuje razliku u “skladi zaštite” među političkim liderima. Dok je broj tjelohranitelja uobičajen za političare na visokim funkcijama, brojka od dvanaest izaziva pažnju i postavlja pitanje opravdanosti troškova koji idu na račun građana BiH.
Procjenjuje se da godišnja cijena ovakve obezbjeđenosti iznosi stotine hiljada konvertibilnih maraka. Ova suma uključuje plate, opremu, vozila i logističku podršku, što građanima ostavlja gorak ukus zbog rasipanja javnih sredstava.
Stručnjaci za bezbjednost često ističu da broj tjelohranitelja treba biti proporcionalan realnoj prijetnji za bezbjednost pojedinca, a ne faktor političke samopromocije ili statusnog prestiža. U slučaju Bećirovića, postavlja se pitanje da li su svi ti tjelohranitelji zaista neophodni ili služe i kao simbol moći i uticaja u političkoj areni.
Građani Bosne i Hercegovine sve češće izražavaju nezadovoljstvo ovakvim praksama. Dok država propagira racionalno trošenje javnog novca, ovakvi primjeri jasno pokazuju nesrazmjer između luksuza političkih elita i stvarnih potreba građana.
Bećirović je, s druge strane, poznat po svom javnom angažmanu i intenzivnoj političkoj aktivnost, što, tvrde njegovi saradnici, zahtijeva veći broj tjelohranitelja. No, pitanje ostaje: koliko je opravdano da jedan političar troši toliki javni novac na osobnu zaštitu, dok većina građana jedva sastavlja kraj s krajem?
Ovo je još jedan primjer u nizu koji ukazuje na duboku jaz između političkih elita i običnih građana, te potrebu za većom transparentnošću u korištenju javnih sredstava.
