Strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije Tuzlanskog kantona najavio je štrajk za 15. april, navodeći diskriminaciju kao ključni razlog za tu odluku. Suštinski, njima su plate u proteklom periodu povećane, ali je problem u koeficijentu koji mnogo toga mijenja.
Kako ističu iz Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije TK, tokom pregovora s nadležnim institucijama nije prihvaćen njihov zahtjev za ujednačavanje koeficijenata za dvije grupe uposlenih, odnosno specijaliste i subspecijaliste, iako je isti princip primijenjen na ostale kategorije zaposlenih u zdravstvenom sektoru. Dok ljekari kroz protestna okupljanja insistiraju na korekciji koeficijenata, javnost sve više analizira ponudu vlasti. Vlada Tuzlanskog kantona odgovorila je linearnim povećanjem plata od 10 posto za sve zaposlene u zdravstvu, no sindikat ostaje pri zahtjevu da koeficijent za specijaliste iznosi 6,0, a za subspecijaliste 6,2.
Prema podacima iz dokumentacije u koju je imao uvid Klix.ba, osnovne plate ljekara u proteklim godinama su značajno rasle. Tako je osnovna plata specijaliste sa 2.209 KM u 2021. godini povećana na 3.210 KM u 2026. godini, dok uz dodatke prosječno dostiže 3.968 KM.
Kod subspecijalista, osnovna plata porasla je sa 2.291 KM na 3.321 KM, ali ukupna primanja, uključujući dežurstva i dodatne sate, znatno su viša. Tako je u januaru 2026. godine stvarna isplaćena plata subspecijaliste iznosila 6.627 KM.
Međutim, osnovna plata predstavlja tek polaznu osnovu. Konačna primanja formiraju se kroz niz zakonski definisanih dodataka koji se kumulativno obračunavaju. Na osnovu radnog staža, plata se uvećava za 0,5 posto po godini, do maksimalnih 20 posto.
Dodatna primanja ostvaruju se i po osnovu obrazovanja, odnosno titula doktora nauka donosi povećanje od 10 posto, magistra 5 posto, dok status primarijusa nosi dodatnih tri posto. Rukovodeće pozicije donose i položajni dodatak u rasponu od 5 do 20 posto.
Posebno su značajni dodaci za rad van standardnog radnog vremena. Noćni rad i rad tokom praznika plaćaju se 50 posto više, prekovremeni rad 25 posto, a rad vikendom 20 posto.
Dežurstva i pripravnost dodatno utječu na ukupna primanja jer naknada za dežurstvo radnim danom iznosi do devet posto osnovne plate, vikendom do 13,5 posto, dok tokom praznika može dostići i 18 posto.
Pored toga, postoje i dodaci za posebne uslove rada. Rad s jonizirajućim zračenjem donosi povećanje od 15 posto, dok rad u zahtjevnijim odjelima poput hirurgije, intenzivne njege ili psihijatrije nosi dodatnih sedam posto. U pedijatriji i ginekologiji ovaj dodatak iznosi pet posto.
Uprkos rastu plata, ljekari insistiraju na povećanju koeficijenata. Razlog je jednostavan jer svi navedeni dodaci obračunavaju se na osnovu koeficijenta.
Njegovo povećanje direktno utječe na vrijednost svakog sata dežurstva, noćnog i prekovremenog rada, što linearno povećanje plata ne može u potpunosti nadomjestiti.
Dok ljekari traže sistemsko vrednovanje svoje struke kroz koeficijente, vlast nastoji očuvati budžetsku stabilnost kroz jednako povećanje za sve. Ishod ovog spora mogao bi biti poznat već u narednim sedmicama.
