Južna gasna interkonekcija: Američki kapital mijenja energetsku mapu BiH dok vrijeme neumoljivo ističe
Bosna i Hercegovina ulazi u ključnu energetsku fazu: projekat Južne gasne interkonekcije, koji bi prvi put fizički povezao zemlju s neruskim izvorima plina, sve izvjesnije će biti realiziran uz američku koncesiju i finansiranje. Ovim bi se otvorila realna mogućnost da BiH prekine decenijsku potpunu zavisnost od ruskog plina — zavisnost koja postaje neodrživa kako se približava evropska zabrana njegovog uvoza.
Upozorenja iz međunarodnih institucija posljednjih sedmica su jasna: Evropska unija će do 2028. godine potpuno eliminirati ruski plin iz svog energetskog sistema. Budući da je Bosna i Hercegovina priključena isključivo na ruski tok preko Srbije, prekid isporuka EU automatski bi presjekao i dotok u BiH. Drugim riječima — zemlja ima svega nekoliko godina da izgradi alternativu ili će se suočiti s mogućim energetskim kolapsom.
Američki investitor preuzima ulogu nosioca projekta
Iako je prvobitno nosilac projekta bio BH-Gas, dinamika se mijenja. Američka strana intenzivno radi na političkom sporazumu koji bi otvorio vrata američkom koncesionaru da preuzme investiciju, uz uslov izmjene zakonskih rješenja u Federaciji BiH. Time se domaći energetski sektor praktično restrukturira, a dosadašnje ideje o osnivanju novih plinskih preduzeća stavljene su po strani.
U federalnim institucijama već se priprema teren za zakonske korekcije, dok se istovremeno radi na ubrzavanju procedura koje su godinama usporavale projekat.
RS insistira na vlastitoj trasi, ali ne blokira
U političkom dijelu priče ostaje otvorena tema Istočne interkonekcije. Stavovi iz entiteta Republika Srpska su nepromijenjeni: podrška Južnoj nije problem, ali od Istočne se ne odustaje. Time se energetska mapa BiH faktički dijeli na dva koncepta, iako je jasno da će prioritet morati biti ono što zemlju spašava od neposredne prijetnje prekida snabdijevanja.
Uprkos tenzijama – optimizam oko početka radova
Iako projekat godinama stoji zbog političkih razlika, sada se bilježi neočekivani optimizam oko dinamike realizacije. Već se procjenjuje da bi fizički radovi mogli biti pokrenuti 2026. godine, i to upravo uz američki kapital, što bi predstavljalo najveću energetsku investiciju u BiH u posljednje tri decenije.
Zagreb i dalje ključna karika
Južna interkonekcija ne može krenuti bez međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Plin bi trebao pristizati s LNG terminala na Krku, što Zagreb pretvara u nezaobilazan faktor. Ranije političke tenzije i oštri tonovi usporili su dogovore, ali bez tog dokumenta projekat se jednostavno ne može realizirati.
Državna imovina – konačno otvara vrata investicijama?
Jedan od najvećih problema za infrastrukturne projekte u BiH godinama je status državne imovine. Najnoviji signali ukazuju da bi se to pitanje konačno moglo depolitizirati i pretvoriti iz prepreke u alat za privlačenje investicija. Ukoliko se to zaista dogodi, otvara se prostor za daljnje projekte koji godinama stoje zakočeni.
Utrka s vremenom: 170 kilometara plinovoda do početka 2028.
Prema najoptimističnijim procjenama, Bosna i Hercegovina mora izgraditi otprilike 170 kilometara plinovoda — od Posušja, preko Mostara do Novog Travnika — prije 1. januara 2028. godine. Neuspjeh bi značio suočavanje s realnom mogućnošću da zemlja ostane bez plina u trenutku kada EU prekine rusku rutu.
Južna gasna interkonekcija stoga nije samo razvojni, nego i egzistencijalni projekat. Dok političke prepirke i nadmudrivanja traju, sat neumoljivo otkucava. Ukoliko se dinamika zaista ubrza i američki investitor preuzme vođenje projekta, BiH bi prvi put mogla postati energetski sigurnija i manje ranjiva na geopolitičke potrese.
