Američki predsjednik je uhvaćen između obećanja datih iranskim demonstrantima i teških posljedica koje bi svaka vojna intervencija mogla donijeti. Svaki pogrešan korak mogao bi izazvati regionalnu eskalaciju s globalnim posljedicama...
Čini se da je napad SAD-a na Iran neizbježan. Kako bi podržao demonstrante, Trump bi mogao ciljati Revolucionarnu gardu, ali mora pažljivo odvagnuti posljedice. U početku je američki predsjednik obećao da će iranski demonstranti dobiti američku pomoć, iako je kasnije izjavio da su ubistva prestala.
Sada se suočava s dilemom: napadom koji neki mediji opisuju kao pitanje sati, ali koji bi mogao imati ozbiljne posljedice.
Italijanski general Giorgio Battisti, bivši komandant NATO-ovog Korpusa za brzo reagovanje i bivši načelnik štaba misije ISAF u Afganistanu, napominje da je Trump otišao predaleko sa svojim riječima da ne preduzme konkretne akcije.
Prema njegovim riječima, u ovom trenutku, najbolji način za podršku ustanku bio bi udar na komandne centre u Pasdaranu i druge snage na koje se režim oslanja. Ali takav napad bi odmah mogao izazvati iranski odgovor raketama koje bi ciljale američke baze u Perzijskom zaljevu i zemlje u kojima su one sklonište.
I bez sumnje, Izrael bi bio uključen u to. Dakle, postoji mnogo nepoznanica koje američki predsjednik mora uzeti u obzir prije nego što djeluje.
Trump obećava pomoć demonstrantima u Iranu i kaže da procjenjuje kako da interveniše. Šta bi trebao uzeti u obzir prije nego što djeluje?
Treba imati na umu da Iran nije Venecuela. U slučaju Madura, Amerikanci su mjesecima uspostavljali značajno vojno prisustvo: zračno, kopneno i pomorsko. Međutim, u Iranu je situacija potpuno drugačija. Nema američkih snaga raspoređenih za neposrednu invaziju.
Teheran, gdje se nalaze Hamnei i iranski predsjednik, nije tako pristupačan kao Caracas. Štaviše, iranski lideri su sklonjeni na utvrđenim lokacijama, koje helikopteri teško mogu pogoditi.
Ako razmišljate o ponavljanju Madurovog problema, je li bolje odustati?
Trump je otišao predaleko u svojim izjavama. Obećao je da će pomoći demonstrantima i da će voditi evidenciju imena onih koji guše demonstracije, upozoravajući da će skupo platiti. To ga čini nedovoljnim da se ograniči na sankcije ili trgovinske tarife. Mora učiniti nešto konkretnije.
Treba li vojno intervenirati?
Demonstrante podržava Nacionalno vijeće otpora Irana (NCRI) sa sjedištem u Briselu. Ako se to dogodi, intervencija SAD-a trebala bi biti očigledna. Dakle, trebalo bi biti više od pukih sajber napada. Trenutno SAD nemaju pomorsku borbenu jedinicu s nosačem aviona u blizini Irana.
Jedan se nalazi na Karibima, dva u Japanu, a jedan u Pacifiku, kojem bi trebalo oko 10 dana da stigne do iranske obale. Iz tog razloga, najbrža opcija bi bila napad na odabrane ciljeve, kontrolne centre, kasarne sigurnosnih snaga, Revolucionarne garde i Basidža, kako bi se oslabila sposobnost režima da suzbije proteste.
Kakve bi mogle biti posljedice vojne intervencije?
Saudijska Arabija, Katar i druge zemlje Perzijskog zaliva intervenisale su diplomatskim putem kako bi izbjegle eskalaciju, bojeći se iranske odmazde na svojim teritorijama, gdje se nalaze američke baze. Petina svjetske nafte prolazi kroz Hormuški moreuz, koji bi Teheran mogao blokirati.
Američka vlada pozvala je svoje građane da odmah napuste zemlju i evakuišu se u Armeniju ili Tursku, gdje vize nisu potrebne. Postoji i rizik da budu uzeti za taoce od strane iranskog režima.
Ne bi li američki napad riskirao ujedinjenje režima ili poticanje Irana na reakciju dok je ovaj drugi zauzet demonstracijama protiv njega?
Iranski narod je veoma nacionalistički nastrojen. Strani napad bi mogao oslabiti duh protesta. Štaviše, upotreba raketa Tomahawk, možda lansiranih iz podmornica, mogla bi uzrokovati civilne žrtve.
Opreznija alternativa bi bila podrška manjinama - Kurdima, Balučima i Azerbejdžanima - koji su već objavili da su zauzeli nekoliko kasarni Revolucionarne garde. Međutim, postoji rizik da bi kolaps režima mogao dovesti do građanskog rata.
Da li bi američka intervencija trebala biti hitna?
Amerikanci su pozvali svoje sugrađane da odmah napuste zemlju, iako im, s obzirom na situaciju, neće biti lako preći granicu. Građani drugih zemalja također se suočavaju s istim rizikom. Prije intervencije, Trump bi trebao razmotriti sve ove rizike, znajući da će biti i nuspojava.
A šta je sa Izraelcima?
Izrael je spreman da se brani od raketa i dronova, kao što je to činio tokom 12-dnevnog rata. Znaju da će u slučaju američkog napada biti prvi koji će se suočiti s iranskom odmazdom. Međutim, ako SAD intervenišu, očekuje se da će i Tel Aviv učestvovati u vojnim operacijama.
