Istovremene posjete visokih evropskih zvaničnika Bosni i Hercegovini dolaze u vrijeme kada se ponovo otvaraju pitanja evropskog puta, uloge međunarodne zajednice, budućnosti OHR-a, ali i kapaciteta domaćih političkih aktera da provedu reforme koje se očekuju od BiH.
Admir Lisica, direktor Centra za geopolitička istraživanja, govorio je o tome šta Bosna i Hercegovina može očekivati od dolaska predsjednika Evropskog vijeća Antonija Coste, posjete evropskih diplomata, zasjedanja PIC-a i moguće promjene na poziciji visokog predstavnika.
"Bosna i Hercegovina je i dalje daleko iza Crne Gore i Albanije" Govoreći o dolasku Antonija Coste u Bosnu i Hercegovinu, Lisica je rekao da ovu posjetu treba posmatrati u širem regionalnom kontekstu, posebno zbog samita "Evropska unija - Zapadni Balkan", koji će se održati u Tivtu.
"U redu, to je šira posjeta koja će kulminirati samitom 'Evropska unija - Zapadni Balkan', koji će se održati u Tivtu, u Crnoj Gori, narednih dana. Znamo da je samit između Evropske unije i Zapadnog Balkana tradicionalni događaj koji je imao najveći zamah 2003. godine, kada je zapravo cijeli region počeo intenzivnije da se kreće prema Evropskoj uniji", rekao je Lisica.
Podsjetio je da je od tada samo Hrvatska uspjela ući u Evropsku uniju, dok su ostale zemlje Zapadnog Balkana još uvijek "u čekaonici".
„Crna Gora je najbliža, Albanija je iza nje, svi ostali, uključujući Bosnu i Hercegovinu, daleko iza. A evo i Sjeverne Makedonije, koja godinama dobro stoji na evropskom putu, napravila je ogromne ustupke, na primjer da promijeni ime, a opet to nije bilo dovoljno“, rekao je.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina, sa svojom trenutnom strukturom i političkim sukobima, teško može napraviti značajan korak naprijed bez geopolitičke odluke.
"Samo jedna geopolitička odluka mogla bi nas uvući u taj evropski prostor, što će vjerovatno biti nešto što nas čeka u narednim godinama, ne odmah sada, ali u narednim godinama", rekao je Lisica.
"Nismo mi glavni fokus, ali je važno da postoji interes"
Komentarišući najavljene dolaske Marte Kos, kao i ministara vanjskih poslova Njemačke i Francuske, Lisica je rekao da se ne može reći da je BiH jedini fokus evropskih zvaničnika, ali da je važno da postoji interes.
"Kada se napravi krug: Beograd, Priština, Sarajevo, Podgorica, mi nismo glavni fokus. Međutim, u kontekstu interesa diplomata iz Francuske i Njemačke, koji su motor i osnivači Evropske zajednice i Evropske unije, važno je da su zainteresovani za Bosnu i Hercegovinu", rekao je.
Lisica smatra da Evropska unija ima šansu da se u narednom periodu ponaša autonomnije u odnosu na Sjedinjene Američke Države, posebno zbog promijenjenih odnosa unutar same Unije.
"Dio tog paketa može biti pristup Bosni i Hercegovini, gdje će htjeti ozbiljnije biti uključeni u procese", rekao je.
Međutim, podsjetio je da se Evropska unija pokazala kao slab faktor od rata u BiH do danas, dok su se stvari riješile kada su inicijativu preuzele Sjedinjene Američke Države.
"Važno nam je da Evropska unija shvati, a generalno i Njemačka i Francuska, da je Bosna i Hercegovina potrebna u tom području. Ako ovdje ostave vakuum za druge utjecaje, to će imati štetan učinak i na njih", rekao je.
"Evropa nije naša ako ne napredujemo 30 godina"
Na pitanje gdje se danas nalazi BiH na evropskom putu, nakon ranijih izjava političkih aktera da je "Evropa naša", Lisica je rekao da se mora priznati da BiH nije dovoljno napredovala 30 godina.
"Moramo biti svjesni činjenice da nismo napredovali 30 godina. Napravili smo određene korake. Krenuli smo naprijed 1997. godine, 2003. godine nova prekretnica je bila u Solunu, naravno i status kandidata je određena prekretnica. Ali kada uzmete period od 1997. do danas, onda je to zaista malo", rekao je.
Dodao je da je bilo mnogo populističkih narativa kada se tvrdilo da je za godinu dana urađeno više nego za deset.
"Naravno, to nije tačno. Ako pogledamo izvještaje Evropske unije, sve što je Bosna i Hercegovina uradila u prethodnom periodu, gdje se mijenjala vlast, možemo reći da je mnogo toga urađeno, ali ne dovoljno da nas Evropska unija definitivno prepozna kao partnere", rekao je Lisica. "HDZ i SNSD imaju savez protiv Bosne i Hercegovine."
Govoreći o političkim blokadama, Lisica je rekao da u BiH jedna strana često blokira procese, ali da je Republika Srpska trenutno značajan problem na evropskom putu.
"U našem slučaju jeste. Ali jedna strana uvijek suzdržava. Ako ne Republika Srpska, onda će neko iz Federacije", rekao je.
Dodao je da HDZ, po njegovom mišljenju, trenutno provodi "pro-srpsku politiku".
"U kontekstu Trojke, oni su zaista imali velike neuspjehe. Međutim, kada se suočite s konstelacijom odnosa, kada HDZ i SNSD imaju jedan savez protiv Bosne i Hercegovine, onda je teško funkcionirati", rekao je Lisica.
Kao primjer, naveo je slučaj graničnog prelaska, koji je prethodnih dana bio u fokusu javnosti.
"Ako HDZ podrži SNSD, onda će to ići glatko. Trenutno imamo opciju 2:1 srpsko-hrvatskog bloka protiv Bošnjaka. Vidjet ćemo koliko će se to promijeniti nakon izbora", rekao je.
"Političari deklarativno žele EU, ali ne rade na tome"
Lisica smatra da svi politički akteri deklarativno podržavaju evropski put, ali da u praksi ne čine dovoljno.
„Često od analitičara čujemo da političari ne žele ući u Evropsku uniju jer znaju koji zakoni vladaju u Evropskoj uniji i koje zakone bismo trebali promijeniti, kako više ne bi mogli raditi ono što sada rade. Sasvim se slažem s tom tezom“, rekao je.
Dodao je da će nova pravila otežati namještanje tendera, regrutaciju i kontrolu ljudi koji od toga imaju koristi.
„To je jedan od problema koji je postojao u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, veliki balkanski problem, ali koji je također opterećen Bugarskom i Rumunijom, koje su još uvijek u Evropskoj uniji“, rekao je.
"Landi trenutno ima određenu prednost"
Govoreći o sjednici PIC-a 3. i 4. juna i pitanju nasljednika Christiana Schmidta, Lisica je rekao da je italijanski kandidat Landi trenutno u vodstvu, jer iza njega stoje Sjedinjene Američke Države.
"Trenutno Landi ima određenu prednost jer Sjedinjene Američke Države stoje iza njega. Međutim, važno je znati da je od formiranja OHR-a pozicija visokog predstavnika bila evropska pozicija, tako da se Evropa prilično pita ko će tamo biti", rekao je.
Naglasio je da je važna i podrška Rusije, što je demonstrirao i primjer Schmidta.
„Iz Šmitovog primjera vidjeli smo da je važna i podrška Rusije, da to treba biti jedna odluka donesena unutar PIC-a, zajednička odluka, ne preglasavanjem i ne odsustvom podrške jednog od aktera“, rekao je Lisica.
"Potreban nam je neko ko će raditi za Bosnu i Hercegovinu"
Lisica je rekao da Bosni i Hercegovini treba visoki predstavnik koji neće "prespavati mandat", ali i neće djelovati destruktivno prema državi.
"Trebaju imenovati nekoga ko će raditi za Bosnu i Hercegovinu, ko neće prespavati mandat, ali ko neće biti destruktivan prema Bosni i Hercegovini", rekao je.
Govoreći o Schmidtu, rekao je da je uspio ujediniti nezadovoljstvo sva tri politička aktera.
"Schmit je uspio nešto ujediniti, sva tri aktera su na kraju bila nezadovoljna. Možda su protagonisti HDZ-a bili najzadovoljniji njegovim mandatom, ali na kraju nisu dobili izborni zakon koji su željeli", rekao je Lisica.
Dodao je da je Milorad Dodik politički profitirao od Schmidta jer je imao stalnog aktera s kojim se sukobljavao.
"Dodik je profitirao od Schmidta, povećao je svoju političku prednost nad opozicijom i imao je jednog stalnog aktera s kojim se sukobljavao", rekao je.
"OHR treba da ode tek kada Bosna i Hercegovina bude sigurna"
Lisica smatra da OHR ne bi trebao napustiti Bosnu i Hercegovinu dok zemlja ne bude stabilna i funkcionalna.
"Da, OHR treba da ode u trenutku kada Bosna i Hercegovina bude potpuno sigurna i funkcionalna. Da nismo ovakvi kakvi jesmo nakon Daytona, ne bismo ni imali ovu funkciju", rekao je.
Dodao je da oni koji žele raspad Bosne i Hercegovine i veću krizu žele da OHR ode u ovom trenutku.
"Moramo naučiti živjeti za predstojeći period bez OHR-a i bez visokog predstavnika, ali dok se stvari ne riješe unutar Bosne i Hercegovine, dok Bosna ne postane sigurna, možda čak i članica NATO saveza, OHR se u ovom trenutku čini neophodnim", rekao je.
Također je podsjetio da nisu ispunjeni uslovi 5+2 za zatvaranje OHR-a.
"Svaki glas je važan"
Na pitanje koliko građani mogu vjerovati političarima u izbornoj godini, Lisica je rekao da će slušati razna obećanja, ali da je ključ u izlaznosti.
Kao primjer je naveo Mađarsku.
"Dvije trećine političara sada imaju priliku promijeniti Ustav zbog podrške koju su dobili. A zašto su je dobili? Zato što je glasalo preko 74 posto ljudi. U Bosni i Hercegovini glasa manje od 50 posto ljudi. Svaki glas je važan", rekao je.
Izrazio je nadu da će posebno mlada generacija iskoristiti svoje pravo glasa.
"Važno je izaći masovno. Imat ćemo različite floskule i populizam, kojih ne nedostaje u našem javnom prostoru, ni kod pozicije ni kod opozicije. Ali trebamo pronaći ljude koji su dobro radili, koji su se dokazali u nauci, medijima, politici ili u advokaturi i dati im podršku", rekao je Lisica.
Zaključio je da građani trebaju mjeriti političare po njihovim rezultatima, a ne po njihovim obećanjima.
"Ljude trebamo mjeriti po njihovim rezultatima, a ne po njihovim obećanjima", rekao je Admir Lisica.
