Pravni stručnjak i ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut smatra da je odluka Predsjedništva BiH kojom su strani članovi vraćeni u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika već stupila na snagu te da je njena primjena obavezujuća za sve institucije u Bosni i Hercegovini.
Arnaut ističe da se u javnosti često pogrešno tumači način odlučivanja Predsjedništva BiH, posebno kada je riječ o mogućnosti korištenja mehanizma zaštite vitalnog entitetskog interesa. Prema njegovom obrazloženju, samo određene odluke ovog državnog organa zahtijevaju konsenzus sva tri člana.
“S tim u vezi, Ustav BiH eksplicitno propisuje pitanja za koja je potreban konsenzus članova Predsjedništva BiH, odnosno koja u odsustvu konsenzusa podliježu entitetskom vetu. To su isključivo pitanja pobrojana u članu V.3.a.-e. Ustava BiH. Konkretno, radi se o pitanjima koja se generalno odnose na vanjsku politiku i međunarodne odnose, te izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH. Vojna pitanja također podliježu konsenzusu, ali na osnovu Zakona o odbrani BiH”, naveo je Arnaut.
On pojašnjava da odluke koje se odnose na Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika ne spadaju u oblast vanjske politike, nego proizlaze iz drugih ustavnih nadležnosti Predsjedništva BiH.
“Predsjedništvo BiH je, s druge strane, Odluke o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika i imenovanju njenih članova donijelo na osnovu člana V.3.i. Ustava BiH, koji propisuje da je Predsjedništvo BiH nadležno za ‘Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti’. Naime, kako Aneks 8. Dejtonskog sporazuma eksplicitno propisuje obaveze Predsjedništva BiH vezane za Komisiju nakon njenog prelaska pod nadležnost institucija Bosne i Hercegovine, postupanje po pitanjima vezanim za Komisiju nesumnjivo predstavlja ‘vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti’”, rekao je ambasador BiH u Njemačkoj.
Prema njegovim riječima, dodatni ustavni osnov za djelovanje državnih institucija u ovoj oblasti nalazi se u članu III.5.a. Ustava BiH, koji uređuje dodatne nadležnosti države povezane s aneksima Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Ta odredba propisuje nadležnosti Bosne i Hercegovine nad ‘stvarima koje su predviđene u Aneksima 5 - 8 Opšteg okvirnog sporazuma u skladu sa podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine’. Naslov tog člana Ustava BiH je ‘dodatne nadležnosti’, koje su kao takve eksplicitno odvojene od nadležnosti pobrojanih u članu III. 3.1. Ustava BiH, među kojim je pak uvrštena vanjska politika”, istakao je Arnaut.
Podsjetio je da se ni ranije odluke Predsjedništva BiH koje su se odnosile na ovu komisiju nisu tretirale kao pitanja vanjske politike.
“Te dvije odredbe Ustava BiH stoga dokazuju da su pitanja predviđena Aneksom 8. Dejtonskog sporazuma u nadležnosti Bosne i Hercegovine, odnosno njenih institucija, te da ta pitanja ne spadaju u domen vanjske politike. Štaviše, iz svih odluka Predsjedništva BiH koje se odnose na Komisiju je jasno da Predsjedništvo BiH nikada tu materiju nije tretiralo kao pitanje iz domena vanjske politike”, naveo je.
Arnaut dodaje da je posljednja odluka o Komisiji iz januara ove godine donesena glasovima dva člana Predsjedništva BiH, bez pokretanja postupka zaštite vitalnog entitetskog interesa.
Kako navodi, upravo zbog toga smatra da je odluka o imenovanju članova Komisije donesena u skladu s ustavnim procedurama i da je odmah počela proizvoditi pravne posljedice.
“Stoga, Odluka usvojena glasovima dva člana Predsjedništva BiH je u skladu sa svojim odredbama stupila na snagu danom usvajanja, domaći i strani članovi su imenovani, jedno mjesto domaćeg člana je još upražnjeno, svi subjekti u Bosni i Hercegovini obavezni su Odluku provoditi, a bilo kakvi akti entitetskih organa ne mogu proizvoditi pravno dejstvo”, zaključio je Arnaut.
Njegovo tumačenje dolazi u trenutku političkih neslaganja oko budućeg sastava i rada Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, institucije koja ima važnu ulogu u zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.
