U samo četiri sedmice testiranja u Australiji, saobraćajne kamere opremljene umjetnom inteligencijom zabilježile su nevjerovatnih 31.800 prekršaja. Među najčešćim prekršajima bila su korištenje mobilnih telefona tokom vožnje, nevezanje sigurnosnog pojasa i prekoračenje dozvoljene brzine. Već u prvom mjesecu, izrečene kazne premašile su 13 miliona dolara, dok su ukupno testirane kamere – šest mobilnih postavljenih na prikolicama i tri fiksne – pokazale izuzetnu efikasnost u nadzoru i prevenciji rizičnih ponašanja na cestama.
Sistem funkcioniše uz dodatnu provjeru – svaki zabilježeni prekršaj prolazi kroz nadzor dviju osoba prije nego što se izrekne kazna, čime se osigurava tačnost i sprječava moguće zloupotrebe. Osim klasičnih prekršaja, AI kamere detektirale su i neuobičajena ponašanja koja ugrožavaju sigurnost, poput lakiranja noktiju ili jela tokom vožnje.
Rezultati australskog eksperimenta jasno pokazuju koliko tehnologija može povećati sigurnost i disciplinu vozača. Dok se jedna od najsigurnijih saobraćajnih mreža u svijetu oslanja na AI, Bosna i Hercegovina i dalje kaska. U našoj zemlji nadzor se uglavnom svodi na klasične radare i ručne kontrole policije, dok su napredni sistemi za automatsko prepoznavanje upotrebe telefona ili nevezanog pojasa i dalje tek puka ideja.
Distrakcija vozača i dalje je jedan od glavnih uzroka nesreća u BiH. Svaki mjesec stotine ljudi ugrožava svoj život i živote drugih, dok tehnologija koja bi to mogla prevenirati čeka “bolja vremena”. Napredne metode nadzora nisu samo futuristička opcija – one su stvarni, dokazani način da se smanji broj nesreća, povreda i smrtnih slučajeva na cestama.
Australija je pokazala da je moguće uvesti revoluciju u saobraćaju brzo i efikasno, a rezultati govore sami za sebe: desetine hiljada prekršaja u mjesec dana i odmah vidljiva disciplina vozača. BiH, s druge strane, ostaje zarobljena u prošlom vijeku, dok moderne tehnologije stoje po strani. Svaka nova nesreća ovdje podsjeća na propuštene prilike – na neiskorišteni potencijal da spasimo živote i podignemo standard sigurnosti na cestama.
Pitanje ostaje otvoreno: hoće li institucije u BiH ikada prepoznati da tehnologija ne čeka? Da li ćemo i dalje gledati kako ljudski životi postaju cijena nečinjenja i zastarjelih metoda?
