Dok se svijet suočava s brojnim geopolitičkim krizama, iza kulisa Ujedinjenih nacija vodi se intenzivna diplomatska borba koja je izazvala neuobičajene tenzije između dvije susjedne evropske države.
Austrija i Njemačka našle su se na suprotnim stranama u utrci za jedno od najvažnijih mjesta u međunarodnoj politici – poziciju nestalne članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
U okviru predstojeće rotacije biraju se nove nestalne članice ovog tijela, a za mjesta predviđena za grupu zapadnoevropskih zemalja kandidirale su se Austrija, Njemačka i Portugal. Diplomatski krugovi smatraju da Portugal uživa široku podršku zahvaljujući snažnim vezama koje godinama gradi s državama Afrike, Latinske Amerike i portugalskog govornog područja, zbog čega se najveća neizvjesnost vezuje upravo za duel Beča i Berlina.
Prema navodima evropskih medija, Austrija je kampanju započela znatno ranije i fokusirala se na predstavljanje svoje vanjskopolitičke pozicije kao alternativu velikim silama. Beč u razgovorima s predstavnicima država članica UN-a ističe svoju vojnu neutralnost i činjenicu da nije član NATO saveza, predstavljajući se kao država koja može djelovati nezavisnije i bez vezivanja za velike geopolitičke blokove.
Austrijski diplomati posljednjih mjeseci intenzivno rade na pridobijanju podrške među članicama Generalne skupštine, a diplomatski izvori tvrde da je lobiranje dostiglo izuzetno visok nivo. Austrijski ambasador pri UN-u Gregor Kössler otvoreno je priznao da se iza zatvorenih vrata vodi veoma ozbiljna kampanja.
“Ljudi se trude da okrenu pristalice druge zemlje na svoju stranu. Posebno kada zakasnite s lobiranjem, trudite se da razbijete njihove prijašnje dogovore”, rekao je Kössler.
S druge strane, Njemačka je u završnici kampanje angažovala gotovo kompletan diplomatski aparat kako bi osigurala podršku potrebnu za ulazak u Vijeće sigurnosti. Berlinski argumenti zasnivaju se na političkoj težini zemlje, njenoj ulozi u evropskim i globalnim procesima te ekonomskoj snazi koja je čini jednom od najutjecajnijih država svijeta.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul posljednjih dana boravio je u New Yorku gdje je održao desetine sastanaka s predstavnicima država članica UN-a. Cilj njegove diplomatske ofanzive bio je uvjeriti što veći broj zemalja da Njemačka može dati značajan doprinos radu Vijeća sigurnosti u periodu rastućih međunarodnih izazova.
U kampanju se uključio i kancelar Friedrich Merz, za kojeg bi eventualni neuspjeh predstavljao ozbiljan politički udarac. Njemačka je godinama bila gotovo siguran kandidat za ovo tijelo, a eventualni poraz od znatno manje Austrije mogao bi otvoriti pitanja o utjecaju Berlina na međunarodnoj sceni.
Posebno je zanimljivo što se u diplomatskim krugovima govori o sve agresivnijim metodama pridobijanja podrške. Prema pojedinim navodima, tokom kampanje vođeni su razgovori o uzajamnoj podršci različitim međunarodnim inicijativama, što je uobičajena praksa u okviru složenih pregovora unutar sistema Ujedinjenih nacija.
Odluka će biti donesena glasanjem u Generalnoj skupštini UN-a, gdje kandidati moraju osigurati podršku dvije trećine prisutnih država članica. Upravo zbog toga svaki glas ima veliku težinu, a diplomatske aktivnosti uoči glasanja dodatno su intenzivirane.
Vijeće sigurnosti predstavlja najutjecajnije tijelo Ujedinjenih nacija kada je riječ o pitanjima međunarodnog mira i sigurnosti. Nestalne članice biraju se na mandat od dvije godine i učestvuju u donošenju odluka o globalnim krizama, mirovnim misijama, sankcijama i drugim ključnim pitanjima međunarodne politike.
Pored deset nestalnih članica koje se periodično mijenjaju, Vijeće sigurnosti čini i pet stalnih članica s pravom veta – Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Bez obzira na ishod glasanja, ova utrka već je pokazala koliko je mjesto u Vijeću sigurnosti i dalje jedan od najpoželjnijih diplomatskih ciljeva na svijetu, ali i koliko su države spremne uložiti političkog kapitala kako bi osigurale mjesto za stolom na kojem se donose najvažnije globalne odluke.
