Nakon što je ponovo aktueliziran projekat autoceste Orašje – Brčko – Tuzla, jedan od najvažnijih infrastrukturnih pravaca u Bosni i Hercegovini ponovo je u fokusu javnosti. Riječ je o planiranoj dionici dugoj oko 60 kilometara koja bi Tuzlanski kanton direktno povezala s Hrvatskom i Evropskom unijom.
Autocesta se razmatra već decenijama, a prema ranijim procjenama ukupna vrijednost izgradnje iznosila je oko 856,5 miliona KM bez PDV-a. Međutim, zbog značajnog rasta cijena građevinskih materijala, energije i radne snage, stručne procjene danas ukazuju da bi ukupni trošak mogao premašiti milijardu konvertibilnih maraka.
Podjela na ključne dionice
Planirana trasa podijeljena je u više lotova, pri čemu se posebno izdvajaju dvije glavne cjeline:
Dionica Orašje – Brčko – Maoča Ova dionica procjenjuje se na oko 417,5 miliona KM i obuhvata:
Orašje – Brčko (Federacija BiH): oko 209 miliona KM Brčko – Maoča (Brčko distrikt): oko 208,5 miliona KM
Dionica Maoča – Tuzla
Drugi dio trase procijenjen je na oko 439 miliona KM, a sastoji se od nekoliko zahtjevnih segmenata:
Maoča – Majevica: 44 miliona KM Majevica – Čanići (dva lota): 213 i 73 miliona KM Čanići – Šićki Brod: 109 miliona KM
Na ovoj dionici planirana je izgradnja velikog broja inženjerski složenih objekata, uključujući tunele, mostove, petlje i odmorišta.
Strateški značaj za sjeveroistok BiH
Autocesta Orašje – Brčko – Tuzla smatra se jednim od ključnih razvojnih projekata u Federaciji BiH. Njena realizacija bi omogućila bolju povezanost Tuzle, kao jednog od najvećih industrijskih i energetskih centara u zemlji, s evropskim transportnim koridorima.
Planirana trasa bi se prema Hrvatskoj vezivala na području Županje, čime bi se ostvarila direktna veza s mrežom evropskih autocesta i unaprijedila logistička povezanost cijelog sjeveroistočnog dijela Bosne i Hercegovine.
Projekat ponovo u fokusu
Nakon dugog perioda zastoja, raspisivanje novog tendera za projektovanje dionice Orašje – Brčko pokazuje da se ovaj infrastrukturni projekat ponovo vraća u planove razvoja saobraćajne mreže Federacije BiH. Ukoliko bi se realizovao u planiranom obimu, predstavljao bi jednu od najvećih cestovnih investicija u zemlji.
