Misterija azila za pse datira još od samog njegovog otvaranja 2012. godine. Zbog stalnih kontroverzi oko svog rada neprekidno privlači pažnju aktivista za prava životinja i, rijetkih, osviještenih medija. Pažnju privlači i razvijenim modelom poslovanja u odnosu na svoje kapacitete. Naglašavamo riječ “poslovanja”.
Za izgradnju i funkcionisanje ovog azila, kada je pokrenut, Istočno Sarajevo i susjedne općine izdvojili su čitavih 130.000 KM. Građani i ljubitelji životinja su od samog starta bili ogorčeni radom i politikom azila. Psi su u azil pristizali sa svih strana, čak i iz Srebrenice i Brčkog, ali nisu izlazili. Barem ne na vlastitim nogama. Napominjemo da je tadašnjih kapacitet azila bio optimalan za svega petnaestak pasa, a ni sada nije veći. Javno komunalno preduzeće Glog, koje od 2012. godine upravlja azilom (iako je zvanično registrovano 2019., a osnivač je Općina Istočni Stari Grad), nije odgovaralo na pozive medija. Također, bilo je i prijavljenih slučajeva otmice vlasničkih pasa i traženja otkupnine, ali nikada nisu potvrđeni niti demantirani.
U novembru 2012., nakon što su članovi Udruženja za zaštitu i dobrobit životinja BiH Život javili kako psi obitavaju u ekstremno lošim uslovima te dostavili i fotografije, autor teksta im se pridružio prilikom dva obilaska. Krovovi su bili napravljeni od razmaknutih dasaka te su životinje bile izložene vremenskim nepogodama, a u istim boksovima su boravili i bolesni i zdravi psi. Također, bilo je i mrtvih pasa u boksovima. Nije primjećena nijedna osoba koja brine oko životinja. Iste večeri, autor teksta je pratio grupu aktivista koja je ušetala u azil te iz njega spasila dvadesetak pasa, koji su kasnije udomljeni u BiH i Njemačkoj. U azilu, naravno, opet nije bilo nikoga, što povlači čitav niz sigurnosnih i zdravstvenih pitanja. Također, Hreša je rubno naselje i divlje životinje su svakodnevna pojava, a ako su ljudi bez ikakvih problema ušetali u azil, zaražena lisica bi još lakše. Nikada se niko iz JKP Glog nije oglasio po pitanju nestalih pasa niti su odgovarali na pozive medija.
Situacija je ista i danas
Vratimo se u današnje doba. Hreša je jedna od četiri mjesne zajednice koje pripadaju općini Istočni Stari Grad, a prema rezultatima posljednjeg popisa, u njoj živi 1116 lica. Općina spada u slabo naseljene općine u Republici Srpskoj. JKP Glog zapošljava 11 radnika, a prema dostupnim informacijama na poslovima održavanja azila i hvatanja pasa rade tri osobe.
Na svojoj web stranici navode kako azil „posjeduje svu neophodnu opremu za bezbolno hvatanje pasa lutalica u skladu sa Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja. U prihvatilištu se nalaze različite kategorije i pasmine, koje imaju svu neophodnu veterinarsku njegu i hranu. Svi psi koji se udomljavaju iz prihvatilišta propisno su vakcinisani protiv bjesnila i ostalih zaraznih bolesti te mikročipovani, a odrasli psi sterilizovani, tj. kastrirani. Prilikom udomljavanja potpisuje se ugovor o udomljavanju nezbrinutih životinja između prihvatilišta i udomitelja.”
Međutim, realna situacija je drugačija, a priče iz 2012. se ponavljaju i danas. Društvene mreže i mediji vrve natpisima o tome da se u azilu ne poštuje ni minimum standarda dobrobiti pasa, te da psi često misteriozno nestaju, a neki aktivisti su potvrdili kako su psi, koje su radnici JKP Glog pokupili u njihovim općinama, pronalaženi u drugim općinama, daleko od Hreše.
Crnogorsko udruženje građana Korina, koje djeluje i u BiH, je početkom novembra i decembra ove godine pisalo JKP Glog i Općini Istočni Stari Grad interesujući se za organizovanje posjete azilu. Naravno, nikada nisu dobili odgovor.
Zbog toga su se 21. decembra zaputili u Hrešu. Oko 14h zatekli su zaključan azil, bez obavještenja o radnom vremenu i terminima za posjete. Nigdje do azila nije moguće vidjeti tablu koja bi uputila kako stići do njega - sem što se u glavnoj (i jedinoj) ulici u Hreši, na drvenoj tabli, nalazi veseli poster sa psima na kojem se nalazi broj telefona, također bez adrese, vremena ili bilo kakvih dodatnih informacija koje bi posjetiocima olakšale da pronađu put do azila. Pitali su policajca za upute do azila, a on im je rekao da prvo moraju da kontaktirati telefonski broj sa postera te nije želio dati precizne informacije. Shvatili su da nenajavljene posjete nisu dobrodošle. Ipak su se odlučili pronaći put, pri čemu im je pomogao jedan od mještana..
Samo zdanje, koje su jedva pronašli, nalazi se duboko u šumi u jednoj uvalici i put do njega je asfaltiran i dobar. Čitavo zdanje je dosta jednostavno i sastoji se od tri bloka sa boksovima i jednim kontejnerom (nepoznate namjene). Dakle, gotovo ništa se nije promijenilo za 11 godina.
“Ono što je bilo najšokantnije za nas je da samo 4 četiri boksa od ukupno 22 imaju pse, od čega smo jednog psa mogli samo da čujemo kako cvili u karantinu bočno od ulaza, ali ne i da vidimo. Takođe, pas u boksu br. 11 je cvilio sve vrijeme otkad nas je ugledao, dok je pas koji se nalazio u boksu br. 9 sve vrijeme ležao nepomično na kućari i nije nas registrovao. U boksu br. 7 nalazila su se najmanje četiri psa, od čega dva štenca koja su mogla da se provuku kroz žice boksa, ali i ogradu azila, pa smo ih i zatekli ‘na slobodi’. Pobjegli su natrag u svoj boks čim su nas vidjeli”, naveli su članovi udruženja Korina.
Na staroj i zakrpljenoj ogradi na ulazu su pričvršćena dva skoro sasvim izblijedjela znaka: “Objekat je pod video nadzorom” i “Zabranjen pristup nezaposlenim licima”. I zaista, mogu se vidjeti dvije kamere koje jedna naspram druge pokrivaju skoro čitav prostor prihvatilišta. Ona posjeta iz 2012. je očito imala nekog efekta.
“Uskoro pojavilo bijelo pick-up vozilo sa natpisom JKP Glog. U njemu su bila dva lica, pretpostavljamo radnici ovog preduzeća koji su rekli da ih je alarmirao senzor, i sve vrijeme razgovarali sa nama ne izlazeći iz vozila. Pitali su nas zašto smo tu, odnosno da li smo nekome najavili našu posjetu. Rekli su nam da samo direktor može da odobri posjetu azilu te da nas oni ne mogu samostalno pustiti. Uzeli smo broj telefona direktora koji se zove Slaviša. Hranu ovaj put nismo ostavili. Dok smo odlazili, radnici su ostali da sjede u parkiranom vozilu ispred ulaza”, naveli su članovi udruženja.
Poslali su SMS na broj telefona direktora koji su dobili, ali odgovor nikad nisu dobili.
Sutradan su se vratili u Hrešu. Ovoga puta je i padao snijeg, pa je sve izgledalo još napuštenije i sablasnije.
“Na naše veliko iznenađenje, nakon manje od 24 sata, umjesto četiri boksa sa nekoliko pasa, samo jedan boks, boks broj 11, je imao psa u njemu. Šta se desilo sa ostalim psima u međuvremenu, ne znamo. Objekat je i dalje bio zaključan, a radnik kojeg smo prethodno pozvali telefonskim putem nam je rekao da su ‘danas svi na terenu, i da čak ni sekretarica ne radi’ – zbog toga hranu nismo mogli da ostavimo u upravnoj zgradi u selu. Hranu smo ipak ostavili ispred ulaza u prihvatilište, ali smo je malo zagrebali skalpelom – za svaki slučaj”, naveli su iz Korine.
Neke od općina u oba entiteta Bosne i Hercegovine sa kojima je JKP „Glog” sklapao ugovore, odnosno vršio usluge uklanjanja pasa od svog osnivanja do danas su:
- Čajniče
- Fojnica
- Gacko
- Općine u Istočnom Sarajevu
- Općine u Kantonu Sarajevu
- Kiseljak
- Milići
- Rogatica
- Rudo
- Sokolac
- Srebrenica
- Visoko
- Višegrad
Već početkom 2012. godine u opštini Rogatica sprovedene su četiri аkcije hvаtаnjа uličnih pasa u kojima je uhvaćeno preko 70 pаsа.
“(…) Ponudu JKP Glog sа Hreše smo objeručke prihvаtili i osjetno smаnjili broj nаpuštenih kerovа. Odmаh nаkon što u grаdu svedemo broj lutаlicа nа podnošljivu mjeru, nа čemu se ozbiljno rаdi, pri čemu nаm trebа i većа podrškа grаđаnа, preći ćemo i nа ‘čišćenje’ selа odаkle tаkođe sve češće dolаze pritužbe grаđаnа nа divljаnje pаsа lutаlicа koji nаpаdаju stoku i ljude”, izjavili su tad iz Općine Rogatica.
U izvještaju o radu Općine Sokolac za 2014. godinu stoji da je “Komunalna policija u saradnji sa JKP Glog Istočni Stari Grad (azil za pse) u 2014. godini izvršila hvatanje 306 pasa lutalica, što je dovelo do drastičnog smanjenja istih u Gradu”.
Sredinom iste godine tacno.net je pisao da „prema svjedočenjima organizacija za zaštitu životinja koje su boravile u azilu Hreša, psi u čitavih 18 boksova se izgladnjuju, polijevaju vodom na temperaturama ispod nule, ostavljaju danima bez vode, a štenad se posebno humano eutanazira metodom letvom u glavu.”
U toku 2017. godine aktivistkinja i pravnica Dalida Kozlić pisala je da su 2012. godine Općina Stari Grad i JKP Glog Istočni Stari Grad sklopili nezakonit ugovor o hvatanju napuštenih pasa na području opštine Stari Grad Sarajevo.
“Potpisat ću sporazum sa svima koji mogu riješiti problem pasa na ulicama, jer niko od vas ne spominje i 5.000 ujeda pasa i brojne napade na građane. Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja je donesen na državnom nivou i ne vidim problem u tome da smještamo pse u azil u Republici Srpskoj, odnosno Opštini Istočni Stari Grad (Hreša). Naše je da obezbijedimo sredstva i sklonimo pse sa ulica, a vi gospodo iz Udruženja, trebate vršiti nadzor i kontrole azila”, izjavio je tadašnji načelnik Općine Stari Grad, Ibrahim Hadžibajrić.
Kozlić je dalje navela da je “šinteraj za napuštene životinje u Hreši više puta zatvaran iz razloga što je utvrđeno da su psi držani u nehumanim uslovima zbog čega su na desetine pasa uginule, kao i zbog nepostojanja potrebnih dozvola pa je evidentno da su opštine Istočni Stari Grad i Stari Grad Sarajevo alocirale novac iz budžeta koji nije namjenski trošen. U manipulaciji i krađi budžetskog novca su učestvovali i JKP Glog preko kojih su izvlačena budžetska sredstva iz navedene dvije opštine koja nisu namjenski utrošena. O svemu navedenom je dostavljena obimna materijalna dokumentacija i dokazi Državnom tužilaštvu BiH, a koje je i uputilo krivični predmet prema Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo”.
“Kako su u pitanju vjerovatno na hiljade pasa koji su prethodnih godina uhvaćeni i povezeni u ovo sklonište od samo 22 boksa, u kojem smo ove nedjelje konstatovali popunjenost od jednog do maksimalno četiri boksa, kao i zbog prethodno iskazanih sumnji aktivista, udruženja i novinara u način rada ovog preduzeća i azila, i brigu za dobrobit pasa koji borave u njemu, kao i na incidente koji su se desili prilikom hvatanja pasa između radnika JKP Glog i građana u više opština, Udruženje Korina će u budućem periodu posebnu pažnju posvetiti ovoj temi, te molimo sva fizička i pravna lica koja posjeduju određene informacije da ih podijele sa nama, naročito ako dolaze iz prve ruke”, poručili su iz udruženja Korina.
