Sud Bosne i Hercegovine odbio je prvostepeno tužbu Sparkasse banke vrijednu 1.567.000 KM protiv Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), čime je još jednom potvrđen stav države da se provizije za kartična plaćanja moraju oporezivati PDV-om.
Ovom presudom Sparkasse postaje treća banka koja je izgubila upravni spor protiv UIO, nakon što su ranije s istim epilogom prošle Ziraat i Nova banka. Sud je u presudi jasno potvrdio da su osporavani akti poreskih organa bili zakoniti i pravilno doneseni, odbacivši sve prigovore banke kao neosnovane.
Prekretnica u odnosima banaka i države
Upravni spor se odnosio na naplatu PDV-a na provizije po kartičnim transakcijama, koje banke plaćaju međunarodnim kartičarskim kućama poput Vise i MasterCarda. Dugo godina, od 2005., ove provizije su bile tretirane kao dio bankarske djelatnosti — oslobođene obaveze plaćanja PDV-a.
Međutim, Uprava za indirektno oporezivanje je 2023. godine promijenila praksu, te po prvi put bankama obračunala PDV na kartične provizije. Ovaj potez donio je u budžet 43 miliona KM dodatnih prihoda, dok se ukupan iznos oko kojeg se vode sporovi penje na skoro 100 miliona KM.
Sud je sada jasno stao na stranu UIO, ocjenjujući da banke ne mogu biti izuzete od obaveze plaćanja PDV-a na ove usluge, jer se radi o komercijalnim provizijama, a ne o osnovnoj bankarskoj djelatnosti.
Banke pod finansijskim udarom
Pored Sparkasse banke, Uprava za indirektno oporezivanje potražuje milionske iznose i od drugih komercijalnih banaka. Prema dostupnim podacima, UIO od svake banke potražuje sljedeće iznose:
Unicredit banka: 11,6 miliona KM
Nova banka: 2,2 miliona KM
Asa banka: 1,63 miliona KM
Sparkasse banka: 1,56 miliona KM
Atos banka: 1,43 miliona KM
Ziraat banka: 908.000 KM
Banka Poštanska štedionica: 288.000 KM
Procredit banka: 268.000 KM
Intesa Sanpaolo banka: 157.000 KM
Na sve ove iznose dodatno su obračunate zatezne kamate i novčane kazne, što ukupni iznos sporova čini još većim.
Talas presuda u korist države
Presuda protiv Sparkasse banke dodatno ojačava pravni položaj UIO-a, koji vodi čak desetine sličnih upravnih sporova protiv drugih banaka u BiH. Među njima su Addiko, ASA, Atos, Poštanska štedionica, BBI, Intesa Sanpaolo, MF, NLB, Procredit i Unicredit banka.
Ako se sudska praksa nastavi u istom smjeru, bankarski sektor bi mogao pretrpjeti ozbiljan finansijski udarac, jer bi UIO u konačnici mogao naplatiti gotovo stotinu miliona maraka po osnovu retroaktivno obračunatog PDV-a.
Završni udarac na bankarsku praksu bez poreza
Ova presuda označava kraj dugogodišnje prakse oslobađanja kartičnih provizija od PDV-a, što je godinama bankama omogućavalo dodatne profite. Sud je jasno poručio da se bankarske usluge ne mogu tumačiti proizvoljno, te da i one podliježu poreskim pravilima kao i svaka druga komercijalna djelatnost.
Odluka suda u slučaju Sparkasse banke tako bi mogla biti presedan koji će zatvoriti sva slična poglavlja u korist države.
Banke su, po svemu sudeći, izgubile rat za kartične provizije, a BiH je — po prvi put u dugo vremena — pokazala da je spremna braniti interes budžeta, a ne banaka.
