Proces izbora sudija Ustavnog suda BiH ponovo otvara pitanje političkog utjecaja, dok se u vrhu liste nalaze kandidati povezani s vladajućim strukturama...
Denis Bećirović, aktuelni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i kandidat za novi mandat za Predsjedništvo na Općim izborima 2026. godine ranije je javno pozivao na blokadu izbora Marina Vukoje, kadra bliskog HDZ-u, koji je danas sudija Ustavnog suda BiH. Vukoja je u javnosti ranije dovođen u vezu s kontroverzama zbog prisustva događajima na kojima je bila prisutna ustaška ikonografija, što je tada dodatno pojačalo političke rasprave oko njegovog imenovanja.
Međutim, sada se u javnosti postavlja pitanje dosljednosti tih stavova, s obzirom na to da se i u aktuelnom procesu za Ustavni sud BiH u vrhu liste kandidata nalazi Bećirovićeva savjetnica, što je otvorilo nove političke interpretacije i kritike o kriterijima i principima koje je ranije zagovarao.
Na vrhu liste imena bliska vlasti
Nakon završetka intervjua s kandidatima za nove sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz reda federalnih sudija, proces ulazi u završnu fazu, a lista prijedloga uskoro bi trebala biti upućena Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH na potvrdu.
Radna grupa koja je vodila postupak izbora činili su predstavnici HDZ-a, SDP-a, NES/PDA te Udruženja sudija Federacije BiH. Oni su okončali bodovanje 30 prijavljenih kandidata, nakon čega su se u javnosti izdvojila dva imena koja se povezuju s podrškom vladajućih političkih struktura.
Među njima se posebno ističu predsjednica Kantonalnog suda u Širokom Brijegu Katica Artuković, kao i Dženeta Omerdić, savjetnica člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Ove dvije kandidatkinje, prema nezvaničnim informacijama, nalaze se na prva dva mjesta rang-liste.
U javnosti se spominje i treći kandidat, kao i pojedini pravni eksperti koji su dio liste, ali konačan poredak još nije zvanično potvrđen.
Politika ispred struke
Proces izbora sudija Ustavnog suda BiH ponovo je otvorio pitanje političkog utjecaja na imenovanja u najvišoj pravosudnoj instituciji u državi. Kritičari upozoravaju da, iako se radi o stručno najzahtjevnijim funkcijama, ključnu ulogu često imaju politički dogovori, a ne isključivo profesionalni kriteriji.
Dodatnu pažnju javnosti izaziva i činjenica da je Denis Bećirović ranije kritizirao političke pritiske i neformalne dogovore pri izboru sudija Ustavnog suda, ističući da takva praksa narušava nezavisnost institucija.
S druge strane, upravo se sada u javnosti postavlja pitanje dosljednosti tih stavova, s obzirom na to da se njegova savjetnica nalazi među kandidatima koji su visoko rangirani u aktuelnom procesu.
Ustavni sud BiH trenutno radi u otežanim okolnostima, s nedostatkom sudija i velikim brojem neriješenih predmeta, što dodatno povećava značaj ovog imenovanja. Ipak, izbor sudija i dalje prate optužbe o netransparentnosti, neujednačenim kriterijima i političkom utjecaju.
Konačna odluka bit će poznata nakon glasanja u Parlamentu Federacije BiH, gdje će se vidjeti da li će prevagnuti politički dogovori ili profesionalni kriteriji.
