Profesor ustavnog prava i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Zlatan Begić oštro je reagovao na odluku Hrvatskog sabora da usvoji Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, ocijenivši taj potez kao kulminaciju dugogodišnje politike ignorisanja interesa i sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Prema Begićevim riječima, usvajanje ovog zakona predstavlja ključni i najopasniji korak ka realizaciji projekta kojem se BiH protivi više od dvadeset godina, upozoravajući da se ne radi o tehničkom ili administrativnom pitanju, već o ozbiljnom političkom i sigurnosnom problemu s dugoročnim posljedicama.
– Trgovska gora je neprijateljski akt prema ljudima Bosne i Hercegovine i prema samoj državi. To je čin ravan otvorenoj objavi rata, samo drugim sredstvima. Uništavanje rijeke Une i cijelog tog područja predstavlja zločin nad svjetskom prirodnom baštinom, ali i direktnu prijetnju opstanku ljudi koji tu žive – poručio je Begić.
On je naglasio da bi potencijalno odlaganje radioaktivnog otpada uz samu granicu BiH značilo trajno ugrožavanje zdravlja stanovništva, ekosistema i ekonomskih perspektiva cijelog kraja, uključujući turizam, poljoprivredu i demografsku stabilnost regije. Posebno je upozorio na mogućnost prisilnog iseljavanja stanovništva, što bi, kako kaže, bio još jedan udar na ionako ranjive pogranične zajednice.
Begić smatra da ovakav potez vlasti Republike Hrvatske nije ni slučajan ni nepromišljen, već da predstavlja nastavak dugotrajnog i sistemskog odnosa prema Bosni i Hercegovini u kojem se, kako tvrdi, često zanemaruju principi dobrosusjedskih odnosa i međunarodnog prava.
– Ovo nije izolirana odluka, nego refleksija kontinuiteta politike koja BiH posmatra kao prostor na kojem se mogu rješavati tuđi problemi, bez obzira na posljedice po ljude i prirodu. Ako je ovo, dame i gospodo, novi model međudržavnih odnosa, onda se s pravom može postaviti pitanje gdje su granice takvog ponašanja – istakao je Begić.
U sarkastičnom tonu dodao je da, ako se ovakva praksa smatra prihvatljivom, BiH bi se mogla zapitati da li je logika „raspoređivanja otpada duž granica“ nova norma regionalne saradnje, aludirajući na apsurdnost i opasnost takvog pristupa.
Begić je zaključio da Bosna i Hercegovina mora reagirati odlučno, institucionalno i pravno, koristeći sve dostupne mehanizme međunarodnog prava, jer je, kako je naglasio, riječ o pitanju koje se ne tiče samo današnje politike, već zdravlja, sigurnosti i budućnosti generacija koje dolaze.
