Znate li priču o Beglerovića kuli, nekada najlješem biseru bosanske arhitekture? Dopustite da vam je ispričamo.
Selo Repovci, smješteno u dolini ispod planinskog vrha Lisina, zaboravljeni je svjedok burne historije naše domovine.
Brojne nekropole stećaka okolo sela, porušeni grad Lis iznad njega, za koji neki historičari misle kako datira još iz antičkog doba, turbeta i džamija iz osmansko perioda smještena u selo, pričaju hiljadugodišnju priču.
Da nije porušena davne 1967 godine, čuvena kula Beglerovića imala bi puno toga za reći. Građena je između 1.810 do 1.850 godine . Gradio ju je Mustaj-beg Repovac zvani Begler, koji je ujedno i rodonačelnik današnje porodice Beglerovića.
Smještena na blagom uzvišenju iznad sela među livade i voćnjake, dugo je bila spomenik kako bosanske arhitekture, tako i minulih vremena u kojima su ovo selo naseljavali istinski junaci i branitelji naše domovine i njene tradicije.
O ljepoti i raskošnosti kule pisao je i Alija Bejtić poznati sarajevski arhitekta. U svom djelu „Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini“ on kaže: „ Sazidana je od klesanog kamena, tesanog drveta, žbukanog zida i živog kreča, pokrivena je kamenim pločama. Unutrašnjost je bogato ukrašena drvorezbarijom orjentalnog i domaćeg porjekla.
Posebno se ističu dva šarena halvata. U prvom srećemo rijetku likovnu kompoziciju, starobosansku, preuzetu vjerovatno sa stećaka. Prikazuje nam lovački prizor. Lovac na konju , psi i zečevi u trku, prikazani su nevjerovatnom dinamikom i skladom. Drugi halvat bogato je ukrašen ornamentima islamskog porijekla u drvetu.“
Nažalost kula je srušena 1967 godine, a o njenoj veličini svjedoči činjenica da su od njenog kamena sagrađena seoska škola i još dvije porodične kuće.
