Belgijski političari i visoki finansijski rukovodioci bili su predmet kampanje zastrašivanja koju je orkestrirala ruska obavještajna služba s ciljem uvjeravanja zemlje da blokira korištenje 185 milijardi eura imovine za Ukrajinu, prema podacima evropskih obavještajnih agencija.
Zvaničnici sigurnosnih službi rekli su da je došlo do namjernog ciljanja ključnih ličnosti u Euroclearu, depozitoriju vrijednosnih papira koji drži većinu zamrznute imovine Rusije, i lidera zemlje.
Lideri EU, koji se u četvrtak sastaju u Briselu, raspravljaju o tome da li da odobre kreditiranje hitno potrebnih sredstava Ukrajini, osiguranih iz imovine ruske centralne banke, što je neophodno za podršku ratnim naporima Kijeva tokom 2026. i 2027. godine.
Zvaničnici vjeruju da je za kampanju odgovorna ruska vojna obavještajna služba GRU, iako se raspravlja o obimu prijetnje. "Oni sigurno koriste taktiku zastrašivanja", rekao je jedan evropski zvaničnik.
Belgija je u fokusu jer se 185 milijardi od 210 milijardi eura imovine ruske centralne banke, koju je EU zamrznula od početka potpune invazije Moskve na Ukrajinu, čuva u Euroclearu, sa sjedištem u Briselu.
U četvrtak i petak, čelnici EU će se sastati kako bi odlučili da li će pristati na početni zajam od 90 milijardi eura osiguran imovinom zamrznutih ruskih banaka.
Belgija je izrazila zabrinutost u vezi s legalnošću sheme i kaže da će pristati samo ako postoje garancije da će Euroclear biti u potpunosti refundiran ako Rusija uspije tužiti za svoj novac.
Rusija je javno upozorila da bi korištenje imovine predstavljalo krađu, a njena centralna banka je saopštila da od Eurocleara traži 230 milijardi dolara odštete u slučaju koji je pokrenut pred sudovima te zemlje. Međutim, smatra se da je kampanja zastrašivanja bila usmjerena na ključne pojedince.
Prijetnje su upućene Valerie Urbain, glavnoj izvršnoj direktorici Eurocleara, i drugim višim rukovodiocima u grupi za finansijske usluge.
Euroclear je saopštio da se „svaka potencijalna prijetnja tretira s najvećim prioritetom i temeljito istražuje, često uz podršku vlasti, gdje je to potrebno“.
Istraga koju je ranije ovog mjeseca proveo novinski sajt EUobserver spominjala je prijetnje upućene Urbain 2024. i 2025. godine, te da je ona tražila zaštitu od belgijske policije.
To je odbijeno, te su ona i drugi rukovodioci kompanije potom angažovali prvo belgijsku zaštitarsku firmu, a zatim francusku firmu da obezbijedi tjelohranitelje, navodi se u izvještaju.
Početkom decembra, Bart De Wever, premijer Belgije, rekao je u intervjuu za list La Libre da „niko ne vjeruje da će Putin mirno prihvatiti konfiskaciju ruske imovine. Moskva nam je jasno stavila do znanja da ćemo u slučaju konfiskacije, Belgija i ja lično zauvijek osjećati posljedice.“
Na upit da objasne ove komentare ranije ovog mjeseca, ured premijera se pozvao na prethodne izjave De Wevera, opisujući pravne i finansijske rizike s kojima se suočavaju zapadne kompanije.
Na konferenciji za novinare u oktobru, De Wever je rekao da nam je „Moskva rekla da ćemo, ako dotaknemo novac, zauvijek osjećati posljedice“, te je nadalje spomenuo ruske protumjere, uključujući konfiskaciju zapadnog novca zamrznutog u ruskim bankama, zapljenu zapadnih kompanija i slične odluke jurisdikcija prijateljski nastrojenih prema Moskvi.
Glasnogovornik je u srijedu odbio komentirati prijavljene prijetnje upućene ministrima belgijske vlade ili šefu Eurocleara, naglašavajući sigurnosne razloge.
Glasnogovornik belgijskog ministra vanjskih poslova Maximea Prévota, koji je ujedno i zamjenik premijera i bio je uključen u pregovore o kreditu za reparacije, rekao je da "nemaju takve informacije" o prijetnjama upućenim njemu.
Ujedinjeno Kraljevstvo, za koje se vjeruje da posjeduje 27 milijardi eura zamrznute ruske imovine, podržava potez da se zamrznuta sredstva koriste za Ukrajinu. Belgija je također insistirala da i druge zemlje koje posjeduju rusku imovinu, čija se vrijednost širom svijeta procjenjuje na 290 milijardi eura, preduzmu slične mjere kako bi pokazale solidarnost i smanjile pravni rizik.
Keir Starmer, premijer Ujedinjenog Kraljevstva, rekao je biznismenu Romanu Abramoviču da u roku od 90 dana isplati 2,5 milijardi funti prihoda od prodaje fudbalskog kluba Chelsea iz 2022. godine ili će se suočiti s pravnim postupkom. Britanija želi da sav novac ide žrtvama rata u Ukrajini, ali milijarder je rekao da želi da i ruske žrtve imaju koristi.
Ukrajinski zvaničnici i stručnjaci priznaju da je kredit EU neophodan za održavanje ratnih napora zemlje u naredne dvije godine. Nataliia Shapoval, šefica Instituta KSE, organizacije za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Kijevu, rekla je da Ukrajini treba 50 milijardi dolara vanjskog finansiranja do 2026. godine, ali da je samo polovina tog iznosa već obećana.
Iako bi Ukrajina mogla prebroditi prvi kvartal godine bez dodatne podrške EU, "veliki problemi bi nastali od drugog kvartala, a još više u drugoj polovini godine", pri čemu bi Kijev vjerovatno bio primoran da smanji odbrambene budžete i napravi teške kompromise sa socijalnim izdacima.
Ukrajinski zvaničnici se nadaju da bi sporazum o finansiranju sa EU mogao staviti Rusiju pod srednjoročni finansijski pritisak. Sljedeće godine, 38% ruskog državnog budžeta će ići na finansiranje njene vojske, a očekuje se da će ova godina završiti sa budžetskim jazom od oko 70 milijardi dolara (52 milijarde funti), prema Shapovalu.
