Njemačka se priprema za značajno povećanje javnog zaduženja u narednim godinama, dok rast izdvajanja za odbranu i sve veći troškovi kamata vrše snažan pritisak na državni budžet. Prema nacrtu budžeta za 2027. godinu koji priprema vlada u Berlinu, ukupno novo zaduženje moglo bi dosegnuti gotovo 200 milijardi eura.
Plan obuhvata kombinaciju redovnog budžetskog zaduživanja i dodatnih sredstava koja će se povlačiti kroz posebne fondove namijenjene finansiranju velikih projekata, prije svega u oblasti odbrane i infrastrukture.
Kombinacija budžetskih i vanbudžetskih izvora
U okviru osnovnog budžeta predviđeno je novo zaduženje od 110,8 milijardi eura, dok dodatni krediti kroz posebne fondove podižu ukupnu cifru na oko 196,5 milijardi eura.
Ovakav model finansiranja omogućava vladi da formalno održi fiskalne okvire, ali istovremeno i značajno poveća javnu potrošnju kroz paralelne mehanizme.
Odbrana kao ključni pokretač rasta rashoda
Najveći dio povećanja troškova odnosi se na vojni sektor. Prema projekcijama, izdvajanja za odbranu trebala bi dostići oko 105,8 milijardi eura već 2027. godine, dok bi do kraja decenije mogla porasti na gotovo 180 milijardi eura.
Takav rast doveo bi Njemačku na nivo izdvajanja od oko 3,1 posto bruto domaćeg proizvoda za vojsku, što predstavlja značajan zaokret u odnosu na raniju fiskalnu i sigurnosnu politiku zemlje.
Kamate kao rastući teret
Paralelno s povećanjem vojnog budžeta, Njemačka se suočava i sa naglim rastom troškova zaduživanja. Kamate na javni dug već sada bilježe snažan rast, a očekuje se da će se do kraja decenije više nego udvostručiti.
Već naredne godine troškovi kamata trebali bi porasti sa oko 30 na više od 40 milijardi eura, što dodatno sužava fiskalni prostor za druge javne politike.
Investicije i klimatski projekti
Ukupna planirana potrošnja savezne vlade za 2027. iznosi više od 540 milijardi eura, uz tendenciju rasta na preko 600 milijardi do 2030. godine.
Značajan dio sredstava bit će usmjeren kroz posebne fondove, uključujući ulaganja u infrastrukturu i klimatske projekte, za koje je planirano više od 50 milijardi eura.
Najava reformi i potencijalnih rezova
Ministar finansija Lars Klingbeil najavio je paket strukturnih reformi koji bi trebao donijeti oko 20 milijardi eura ušteda, ali konkretne mjere još nisu definisane.
Među razmatranim opcijama nalaze se smanjenje subvencija, izmjene u socijalnim programima i uvođenje novih poreza, uključujući oporezivanje određenih industrija i sektora poput plastike, šećera i digitalne imovine.
Fiskalni zaokret najveće evropske ekonomije
Planirano povećanje zaduženja predstavlja jasan signal promjene fiskalne politike Njemačka, koja je godinama važila za primjer budžetske discipline u Evropskoj uniji.
Novi pristup ukazuje na prilagođavanje promijenjenim globalnim okolnostima – od sigurnosnih izazova do ekonomskih pritisaka – ali i otvara pitanje dugoročne održivosti javnih finansija u najvećoj evropskoj ekonomiji.
